Tri državne cestarske tvrtke – Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb i Hrvatske ceste – ove godine moraju vratiti gotovo 1,2 milijarde eura glavnice kredita i kamata. Najveći dio od tog iznosa odnosi se na kredite HAC-a, kojem ove godine dospijeva 663 milijuna eura glavnice, a za kamate će platiti 126 milijuna eura.
HC-u pak u ovoj godini dospijeva 228,647.240 eura glavnice i 54,592.030 eura kamate. Nešto je bolja situacija u ARZ-u, koji ove godine mora otplatiti oko 114 milijuna eura dospjelih kreditnih obveza. Ukupan dug tih triju tvrtki na 21. prosinca 2016. godine iznosio je pak 5,1 milijardu eura.
HAC-ov ukupni dug tako je 3,079,200.607 eura, HC je dužan 1,297,890.776 eura, a ARZ 800 milijuna eura. Sve tri tvrtke planiraju dug koji im dolazi na naplatu ove godine platiti refinanciranjem, a dio će platiti iz vlastitih sredstava.
– HAC planira oko 96 posto pokrića kreditnih obveza za glavnicu podmiriti refinanciranjem, a preostali dio sredstvima iz vlastitih izvora, dok se cjelokupan trošak kamata u 2017. godini planira podmiriti iz vlastitih izvora – objasnili su nam u HAC-u.
Hrvatskim cestarskim tvrtkama pak naruku ide i niski, odnosno negativni Euribor pa na investicijske kredite koje su dizali kod investicijskih banaka zbog toga sad uopće na plaćaju kamatu, nego samo glavnicu. A u nekim slučajevima negativna kamata im “nagriza” i glavnicu. ARZ, primjerice, od ukupnog svog zaduženja ima samo tri komercijalna kredita koji su dizani od 2013. do 2015. u iznosima od 55, 177 i 70 milijuna eura.
I rast prometa na autocestama, pa time i prihoda od cestarine, olakšavaju HAC-i ARZ-u otplatu kredita.
HAC je primjerice lani od cestarine uprihodio na svim autocestama kojim upravlja 1,6 milijardi kuna bez PDV-a, što je 8,14 posto više u odnosu na 2015. kada je “ubrao” 1,48 milijardi kuna bez PDV-a.
Dakle, taj rad mu je donio dodatni prihod od 120 milijuna kuna. Lani je na HAC-ovim autocestama prošlo 38,806.515 vozila, što je 9,08 posto više nego godinu prije. Sličan rast prihoda od cestarine imao je i ARZ, koji je 2016. uprihodio 580 milijuna kuna, 41 milijun kuna više nego godinu dana prije.
HAC i ARZ tako su lani ukupno “ubrali” od cestarine 2,2 milijarde kuna, 161 milijun kuna više nego 2015. Za refinanciranje nepovoljnih kredita cestarske tvrtke ove bi godine mogle imati i na raspolaganju 1,8 milijardi eura od Svjetske banke, o čemu još traju pregovori predstavnika hrvatske Vlade i te bankarske institucije.
Ti su pregovori u završnoj fazi i očekuje se da će do lipnja ove godine taj aranžman biti realiziran. A uvjet za to je restrukturiranja cestarskih tvrtki, o čemu je studiju izradila britanska konzultantska kuća Atkins.
O prijedlozima tih konzultanata hrvatska strana i Svjetska banka još nisu postigle suglasje i sve su opcije, kako doznajemo, još otvorene.
No sasvim je izgledno da će doći do promjene u organizacijskoj strukturi tvrtki koje upravljaju autocestama pa će tako gotovo sigurno HAC-ONC biti spojen s HAC-om, a ARZ će zbog svojih kreditnih obveza ostati samostalna tvrtka koja će pak usluge održavanja i naplate cestarine povjeriti HAC-u.
Što se tiče cijene cestarine, još nije konačno dogovoreno hoće li se ona i na koji način mijenjati. Još je otvorena opcija da se cijene cestarine na autocestama kojim upravlja HAC usklade s cijenama cestarine na ARZ-ovim autocestama koje su oko pet posto više.
No izgledno je da će se uvesti ljetna tarifa cestarine koja će biti veća nego zimska.
Iako su konzultanti Atkinsa u studiji naveli i mogućnost uvođenje i različitih cijena cestarine ovisno o danu u tjednu ili dobu dana, pa bi primjerice cestarina bila skuplja vikendom ili ujutro, ta je opcija, doznajemo, odbačena.
>> Prometni stručnjak upozorava: Hrvatske ceste 60-ak posto su smrtonosnije od europskog prosjeka
Kosa mi raste na glavi kad kažu REFINANCIRANJE duga!! Istina je da prihodima nemogu vraćati kredite. To se zove bankrot i nikako drugačije! Svako odgađanje vraćanja duga na kraju će biti još gore nego sada!