Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 109
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
08.03.2022. u 15:45

Prvo, Rusija nije izravno prijetila nuklearnim oružjem onome tko bi ušao u rat za Ukrajinu, i drugo, prijetila ili ne prijetila, zna se da ga ta velesila ima, kao što ga ima i NATO. Na Zapadu su kukavice, ne žele ugroziti svoju sigurnost, komoditet i bogatstvo. Zapad – bijeda, Rusi – zločinci.

Subota 26. veljače Ivo Goldstein i Alain Finkielkraut o Stepincu

Čitam naslov – Ivo Goldstein: "Crkva se direktno uključila u provedbu holokausta, Stepinac nije bio protiv antisemitske odredbe". Povjesničar židovskog podrijetla Goldstein posebno je osjetljiv na neke događaje iz prošlosti, ali se s njim zacijelo ne bi složio jedan drugi Židov, glasoviti francuski pisac i član još glasovitije Francuske akademije Alain Finkielkraut, koji je podupirao Hrvatsku nakon rasula Jugoslavije. U uglednom, liberalnom pariškom Le Mondeu 7. listopada 1998., u povodu medijskih napada u Europi na beatifikaciju Alojzija Stepinca, Finkielkraut piše kako je zagrebački nadbiskp već u travnju 1941. godine prosvjedovao protiv protusrpskog i protužidovskog zakonodavstva u NDH. Stepinac je, podsjeća, organizirao bijeg židovske djece u Mađarsku i Palestinu te je skrivao mnoge Židove, a njegove su homilje bile dovoljno oštre da zainteresiraju londonski radio. Zatim citira jednu kardinalovu propovijed u kojoj je rekao: "Svi ljudi svih rasa su djeca Božja, svi bez razlike, bilo da su Cigani, crnci, civilizirani Europljani, Židovi ili ponosni Arijci, imaju pravo reći: Oče naš koji jesi na nebesima". Tako je govorio Stepinac dok je Europa bila prekrivena nacističkim mrakom.

19.04.2021., Zagreb - Ivo Goldstein, povjesnicar i sveucilisni profesor. "nPhoto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Nedjelja 27. veljače Mađarska, Čehoslovačka, Hrvatska, Ukrajina

Mađarska 1956. godine, Čehoslovačka 1968., Hrvatska 1991., Ukrajina 2022. To je sramotni niz u kojem je Zapad skrštenih ruku gledao dvije sovjetske, jugokomunističku i rusku agresiju. Isti Zapad koji je huškao na komunizam i Rusiju, pa kukavički okretao leđa zemljama koje su napadali režimi protiv kojih je poticao gnjev. A okretao je leđa uz nepojmljivo prozirna opravdanja. Američki predsjednik Biden rekao je kako američka vojska neće ratovati u Ukrajini, ali će braniti svaki centimetar terirotija članica NATO-a. No zar nisu upravo SAD i Biden odlučno najavljivali i pripremali ulazak Ukrajine u taj savez, što znači da je trebala biti zaštićena kao da u njemu već jest. Najavljivale su ga i mnoge zemlje EU, no potpredsjednik Europske komisije Borell o izostanku neposredne potpore Ukrajini sa Zapada govori još licemjernije: "Rusija prijeti nuklearnim napadom na svakoga tko pomogne Ukrajini". Prvo, Rusija nije izravno prijetila nuklearnim oružjem onome tko bi ušao u rat za Ukrajinu, i drugo, prijetila ili ne prijetila, zna se da ga ta velesila ima, kao što ga ima i NATO. Na Zapadu su kukavice, ne žele ugroziti svoju sigurnost, komoditet i bogatstvo. Zapad – bijeda, Rusi – zločinci.

Ponedjeljak 28. veljače Što može hrvatski čovjek na europski veliki petak

"Listajući" po svojim uspomenama nekad strasnog, a danas izbirljivijeg čitatelja i velikih i malih pisaca, zaustavio sam se na Krležinoj pjesmi "Veliki petak godine hiljadu devet stotina i devetnaeste", u kojoj se pjesnik pita: "U krvavom uzničkom svjetlu crvene pandurske lampe, što može hrvatski čovjek na Evropski Veliki Petak? Kad Sina Čovječjeg kolju, rane mu pale i deru, na glavu mu siplju kletvu i kamen i metak, na oblačni crni Evropski Veliki Petak, kad trese se krvava kugla zemlja, od Pekinga do Rima, od Transvala do Kremlja." I danas u Ukrajini imamo "oblačni crni evropski Veliki petak" kad "Sina Čovječjeg kolju", i danas se hrvatski čovjek pita što može "kad se trese krvava kugla zemlja".

Može se užasavati, imati sućuti prema stradanjima i patnjama Ukrajinaca, podupirati ih, primati izbjeglice, koliko može u Ukrajinu slati pomoć. Ali može i otići u rat za "Sina Čovječjeg", a u taj rat idu i hrvatski dragovoljci koji tako daju najuzvišeniji odgovor na Krležino pitanje. Podsjetili su me naši junaci, čija bi se odluka nekome mogla učiniti bezumnom, na još jednog pjesnika, i to ruskog, Maksima Gorkog, koji im je "posvetio" stih "Bezumlju hrabrih pjevamo pjesmu...".

Utorak 1. ožujka Stanovništva sve manje, trgovaca sve više

U Hrvatskoj je sve manje stanovništva, ali je sve više maloprodajnih centara – čitam kako im se u posljednjih petnaestak godina površina povećala 50 posto, a promet udvostručio – s 22,5 milijardi kuna porastao je na više od 40 milijardi. Dotle se broj stanovnika smanjio za nekoliko stotina tisuća. Kako je to moguće? Objašnjenje je navodno u poražavajućoj "strukturi hrvatskog gospodarstva" – prema Eurostatu, Hrvatska je jedna od pet članica Europske unije u kojima se najviše izdvaja za hranu i kućne potrepštine.
Zašto? Zato što je hrana skupa, a trgovače marže goleme. U ulici u kojoj živim u Zagrebu jedan veliki Konzum od mog je stana prema istoku udaljen dvjestotinjak metara, drugi je kilometar prema zapadu, još veći, na jugu sasvim blizu imam veliki Kaufland i još veći Interspar, a na sjeveru nekoliko manjih trgovina, pogotovu uz lokalnu tržnicu. Najviše je, naravno, inozemnih trgovačkih centara u kojima se naveliko prodaju i inozemni proizvodi.

Ali kakvi? Uglavnom loše kakvoće. Trgovci ih kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu, a riječ je o robnim rezervama kojih se pojedine zemlje tako oslobađaju. To je i način, kako kaže Andrej Plenković, na koji on i Hrvatska postaju sve ugledniiji.

Srijeda 2. ožujka Tko ima ljepše tenisice, Srbija ili Hrvatska

Nema prigode koju srbijanski predsjednik Vučić neće iskoristiti da spusti Hrvatskoj, a posebno su mu drage usporedbe koje sriče u stilu djece koja se svađaju oko toga tko ima ljepše tenisice. Navodno je hrvatska Vlada na viši stupanj podignula pripravnost Hrvatske vojske, što mu je bio povod da kaže kako "nema razloga za podizanje spremnosti Vojske Srbije" te da od toga ne želi "raditi predstavu". Plenković je izjavio da Hrvatska prati "sva zbivanja u susjedstvu i na jugoistoku Europe", a on će na to kako ga je trebao pozvati na otvaranje radova na autocesti kojom će se Srbija po broju autocesta približiti Hrvatskoj.

Također se nada da će Plenković "pratiti našu prugu od 200 kilometara na sat" dok Hrvatska nema "ni prugu ni vlak za te brzine". Lijepom Našom obuzeti Vučić nastavlja usporedbe, pa kaže da je Hrvatska, kada je on postao premijer, imala BDP 43 milijarde eura, a Srbija 35 milijardi, dok je danas BDP Srbije 53 milijarde eura. Koji državnik! Dok Ukrajina krvari, a on sam trpi žestoki udar što nije uveo sankcije protiv Rusa, njemu krvari jedna druga rana koja se zove Hrvatska. Zacijelo ne zato što je sudjelovao u ratu protiv nje nego zato što je u tom ratu poražen.

Četvrtak 3. ožujka Horvat iz remetinca, Aladrović pod istragu

Vijesti su slijedile jedna drugu: bivši ministar Darko Horvat izišao je iz zatvora u Remetincu, a državno tužiteljstvo zatražilo je od Vlade da ukine imunitet ministru Josipu Aladroviću kako bi protiv njega mogla biti pokrenuta istraga zbog zloporabe položaja i ovlasti. Svojedobno sam napisao da "Remetinečki dvori" po broju ministara i drugih dužnosnika koji se u njima nađu uspješno konkuriraju Banskim dvorima, pa bi trebalo izračunati je li više Plenkovićevih izabranika u vlasti dosad prošlo kroz jedne ili druge dvore.

Zahtjev Vladi za skidanje imuniteta Aladroviću pao je u vrijeme kad se Plenković njime može vrlo malo baviti, jer je silno zauzet gurajući se na prvo mjesto među čelnicima Europske unije u osudama ruske invazije na Ukrajinu i u slanju oružja toj zemlji. Zacijelo će to biti upamćeno, pa ga čeka i nagrada – vidjet ćemo kakva. A već ga je nagradila i invazija na Ukrajinu, jer tko će sada primjećivati i DORH i Aladrovića i Hrvatsku kad su ih debelo zasjenili Putin i zločini ruske vojske – privremeno su "ukinuti" i kriminalci u vlasti i korona i sve druge teme koje bi odjekivale da nema rata, s kojim se jedino naš premijer uspješno hrve za prostor u medijima.

Photo: Robert Anic/PIXSELL
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Petak 4. ožujka Kako političare prisiliti na 'post'

Počela je korizma, vrijeme u kojem ćemo se u pokori, u postu, molitvi i predanosti Bogu četrdeset dana pripremati za Uskrs. Prije koju godinu za korizmu sam napisao – kad čitate i slušate kako se Zoran Milanović svađa s tolikim javnim osobama, teško možete zamisliti da je on stanar impresivnih Predsjedničkih dvora na Pantovčaku, prije biste ga smjestili u neku krčmu iz koje se ili u kojoj se dovikuje sa svojim protivnicima. Pa neka barem ovih nekoliko tjedana ne ide u krčmu. Doista bi bila pokora Plenkoviću kad bi se odrekao obmana o nepostojećim uspjesima Vlade, protiv čijih se članova tako reći svaki dan podnose kaznene prijave, kad bi se odrekao veličanja Europske unije i isticanja sve većeg ugleda koji sve siromašnija Hrvatska sa sve kriminalnijom vlašću uživa u svijetu.

Peđa Grbin je korizmu preduhitrio pa se odrekao nekih povlastica, no na žalost ne vjerujem da će se odreći Viktora Gotovca niti da će se Gotovac odreći namjere da najljepšem trgu u Zagrebu uskrsne ime zločinca Tita, koji je tisuće hrvatskih domoljuba usrećivao pokorom u Staroj Gradišci i drugdje te ih i smicao.

Neka Nikola Grmoja barem polovicu svojih jalovih prozivki zamijeni molitvom, a neka Tomašević barem u korizmi ne izaziva prosvjede Zagrepčana.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije