Ruski predsjednik Vladimir Putin je u četvrtak rekao da Rusija želi kraj rata u Ukrajini i da svi oružani sukobi završavaju diplomatskim pregovorima. Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje zanijekalo je medijsko izvješće prema kojem je Rusiji ponudila streljivo, poručivši da se između dvije zemljetransakcija oružja nije "nikada dogodila", objavila je u četvrtak navečer sjevernokorejska novinska agencija KCNA.
Poštovani čitatelji o ratu u Ukrajini čitajte na novom linku.
Tijek događaja:
20:38 - Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski mogao bi podršku za borbu protiv ruske invazije tražiti u Africi. Govoreći danas u Kijevu sa skupinom diplomata, Zelenski je rekao da će otvoriti 10 novih veleposlanstava diljem kontinenta kako bi ojačao trgovinske veze i tražio potporu - povećavajući ukupan broj na 30. Reuters sugerira da bi mogao pokušati upotrijebiti ukrajinske resurse žitarica za borbu protiv siromaštva i gladi na kontinentu u onim područjima kojima je to potrebno kako bi pridobila potporu.
"Preispitujemo odnose s desecima afričkih zemalja", rekao je ranije Zelenski. "Sljedeće godine to moramo ojačati", dodao je, nazivajući Afriku mjestom "gdje su naši interesi za sada zastupljeni manje nego što nam je potrebno".
Ranije ovog tjedna, Maroko je postao prva afrička država koja je pružila vojnu pomoć Ukrajini, prema francuskim, češkim i ukrajinskim izvješćima. Mnoge afričke zemlje do sada su neutralne po pitanju invazije – a Rusija je uložila velika sredstva da tako i ostane. Na prvom ključnom glasovanju Ujedinjenih naroda (UN) nakon invazije, 28 afričkih zemalja (od 54) bilo je suzdržano ili nije glasalo za osudu ruske agresije, uključujući Maroko.
17:45 - Medicinska sestra iz Los Angelesa koja pomaže na prvoj crti bojišnice u Ukrajini kaže da se nada da će Vladimir Putin biti "priveden pravdi" zbog svojih "užasnih zločina".
Jennifer Mullee radi u regiji Donetsk, gdje su borbe ostale žestoke tijekom cijelog sukoba. Kao članica Prve volonterske mobilne bolnice Pirogov, tamo je pomagala spašavati ukrajinske živote. Rekla je novinskoj agenciji Reuters: "Nedostaju mi moje kćeri, ali one razumiju i vjeruju u važnost onoga što radim ovdje u Ukrajini i u potpunosti me podržavaju i znaju da radim važan posao".
Ona krivicu za "užasna razaranja, smrt i ranjavanje" koje svakodnevno vidi svaljuje na ruskog predsjednika. "Molim se da on bude izveden pred lice pravde za ove ...užasne zločine", rekla je. "Ali uvjeren sam da će, ako ne nađe pravdu u ovom životu, biti odgovoran u zagrobnom životu, jer Isus je stvarno ljut na njega, i on dolazi po tebe, Putine, on dolazi."
17:36 - Kijevu nedostaje oko 50 posto potrebne električne energije, rekli su vladini dužnosnici, dodajući da su mjesta poput bolnica i vodoopskrbnih sustava opskrbljena energijom kao prioritet.
⚡️Mayor: Additional emergency hubs set up in Kyiv amid power outages.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) December 23, 2022
Kyiv authorities have recently opened 52 new emergency hubs equipped with power generators, Mayor Vitali Klitschko reported on Dec. 23. In total, 632 emergency hubs are now functioning in the city.
Oleksii Kuleba rekao je danas poslijepodne da se rad nastavlja danonoćno kako bi se ponovno uspostavila opskrba energijom, nakon što je sustav oštećen u ruskim granatiranim napadima. Na nekim mjestima svjetla gore samo do četiri sata dnevno, prije nego što se isključi struja. Gradonačelnik Vitalij Kličko otvorio je ukupno 632 čvorišta s generatorima diljem grada, kako bi pomogao stanovnicima usred prekida rada.
15:27 - Rusija bi početkom 2023. godine mogla smanjiti proizvodnju nafte za pet do sedam posto u odgovoru na ograničenje cijene na sirovu naftu i derivate te zaustaviti prodaju zemljama koje ta ograničenja podržavaju, rekao je u petak za državnu televiziju potpredsjednik vlade Alexander Novak.
Iznoseći po prvi put pojedinosti o odgovoru Moskve na ograničenja cijena koje je Zapad uveo zbog ruske invazije na Ukrajinu, Novak je rekao da bi rezovi mogli doseći između 500 tisuća do 700 tisuća barela dnevno. Također je rekao da su unatoč naporima Europe da smanji ovisnost o ruskoj nafti i plinu ruski energenti traženi diljem svijeta i da Moskva diverzificira svoje kupce.
Ustvrdio je i da bi bez ruskih energenata bilo teško osigurati globalni gospodarski razvoj, a predviđa i moguće nestašice plina u Europi, koja je uvela ograničenja cijene plina, ali i nafte.
Što se tiče nafte, Europska unija, skupina zemalja G7 i Australija uvele su 5. prosinca ograničenje cijene od 60 dolara po barelu, pored embarga EU-a na uvoz ruske sirove nafte koja se doprema morem i sličnih obećanja Britanije, Kanade, Japana i SAD-a.
"Vjerujemo da je u trenutnoj situaciji čak moguće riskirati manju proizvodnju, a ne voditi se prodajnom politikom uzimajući u obzir ograničenje cijena. Danas je to 60 dolara, sutra može biti bilo što, a nama je neprihvatljivo ovisiti o nekim odlukama neprijateljskih zemalja", rekao je Novak.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će početkom idućeg tjedna donijeti uredbu o postupcima Moskve u odgovoru na ograničenje cijena. Novak je izjavio da će se uredbom zabraniti prodaja nafte i naftnih derivata zemljama koje prihvate ograničenje cijena i tvrtkama koje traže njegovo poštivanje. Također, rekao je kako se očekuje da će ruska proizvodnja nafte porasti s 524 milijuna tona u ovoj godini na 535 milijuna tona (10,7 milijuna barela dnevno) u 2023. godini, dok će proizvodnja prirodnog plina pasti za petinu, na 671 milijardu prostornih metara.
Sankcije su pogodile prodaju ruske nafte, koja je zaslužna za veliki dio prihoda u ruskom državnom proračunu. Izvoz ruske sirove nafte marke Urals iz luka na Baltičkom moru mogao bi pasti i do 20 posto u prosincu.
Ovog se mjeseca sirova nafta Urals prodavala uz veće popuste, a dominantni kupac Indija kupovala je po znatno nižoj cijeni od 60 dolara po barelu. Novak je vjeruje da će se uskoro stabilizirati ti popusti, a naveo je i da se Rusija veći dio ove godine pripremala za sankcije i ograničenja cijena. Također je pohvalio rad skupine vodećih svjetskih proizvođača nafte OPEC+, koja uključuje Rusiju, rekavši da će se cijena nafte iduće godine vjerojatno zadržati u sadašnjem rasponu od 70 do 100 dolara po barelu, osim ako ne dođe do nepredviđenih događaja.
14:02 - Kremlj je u petak objavio da je Rusija postigla značajan napredak prema "demilitarizaciji" Ukrajine, što je jedan od ciljeva koje je ruski predsjednik Vladimir Putin proklamirao kada je pokrenuo agresiju na Ukrajinu prije deset mjeseci.
11:24 - Prije početka ruske invazije na Ukrajinu, grad Buča je bio poznat kao sve poželjnije mjesto za život s obzirom na svoju lokaciju u regiji Kijev, a sad je pak sinonim za strašne zločine koji su se tamo dogodili. Snimke i fotografije koje su objavljene u travnju prikazale su desetke tijela civila kako leže na ulicama Buče dajući samo naslutiti kakav se užas dogodio tijekom ruske okupacije. Iako je međunarodna zajednica izazvala svoje zgražanje, ruski dužnosnici su imali posve drugu reakciju.
11:22 - Među najsmrtonosnijim saveznicima Ukrajine u ratu s Rusijom su Čečeni, jedni od najstarijih neprijatelja Vladimira Putina. Njihovo kretanje obavijeno je velom tajne, no Sky News dobio je pristup njihovoj tajnoj bazi u blizini bojišnice u Bakhmutu. Čečenski bataljun Sheikh Mansour bori se protiv Rusije u Ukrajini od 2014. godine. Taktika njihovog neprijatelja, kažu, nije se promijenila od početka ovog rata.
08:15 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva navodi kako su predsjedniku Putinu 21. prosinca predstavljeni planovi za proširenje ruske vojske za oko 30%, na 1,5 milijuna pripadnika, no da nije jasno kako će ta razina biti dostignuta.
- Ruski ministar obrane Sergej Šojgu objasnio je da bi proširenje uključivalo najmanje dvije brigade u sjeverozapadnoj Rusiji koje bi postale snage divizije. Naveo je navodnu prijetnju od pristupanja Finske i Švedske NATO-u. Ovo predstavlja jedan od prvih uvida u to kako Rusija teži prilagoditi svoje snage dugoročnim strateškim izazovima koji proizlaze iz njezine invazije na Ukrajinu. Ostaje nejasno kako će Rusija pronaći regrute da dovrše takvo širenje u vrijeme kada su njene snage pod neviđenim pritiskom u Ukrajini - navodi ministarstvo.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 23 December 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 23, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/3hTCDMM4Xq
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/C7wHk3WLS3
08:05 - Naš cilj nije zavrtjeti kolo vojnog sukoba već, naprotiv, okončati ovaj rat - poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin novinarima u četvrtak. Putin je tako po prvi puta sukob u Ukrajini nazvao ratom. Do sada se koristio naziv specijalna operacija. Putin je poručio kako će "težiti kraju tog rata".
"Što prije to bolje, naravnao", rekao je ruski predsjednik.
Očekuje se odgovor EU, poslat će u Ukrajinu najmanje 50% briselskih birokrata, to je najmanje 30 tisuća junačina.