Premda niti jedna tvrtka iz Bjelovarsko-bilogorske županije nije izvučena iz bubnja za dobivanje tzv. potpore iz državnog fonda za pomoć gospodarstvu, to se nikako ne bi moglo povezati s ocjenom da im takva financijska injekcija ne bi bila potrebna.
Loša "krvna slika"
Potvrđuje to i najsvježija, nimalo ružičaste analiza Fine i Županijske gospodarske komore iz koje je sasvim jasno da je većina od ukupno 1356 poduzetnika pokleklo pod teretom krize.
Najslikovitiji lakmus poslovne krvne slike svake tvrtke oslanja se na iznose nepodmirenih računa, koji su u prošloj godini povećani za vrtoglavih 125 posto u odnosu na prethodnu godinu. Točnije, kraj prošle godine s blokiranim je računima dočekala gotovo polovica od ukupnog broja poduzetnika s teretom duga od čak 526,8 milijuna kuna. Da situacija bude gora, najveći broj takvih tvrtki životarilo je s blokiranim računima više od godinu dana. Valja naglasiti, da se najveći udjel u iznosu od gotovo 470 milijuna kuna pripisuje dugovima za porezna davanja, te ispisana rješenja o prisilnoj naplati.
Jedan od najuspješnijih bjelovarskih poduzetnika Stjepan Hittner koji u vlastitoj tvrtki "Hittner" nastavlja proizvodnu tradiciju bivše tvornice traktora Tomo Vinković, u aktualnoj situaciji, ali ni skoroj budućnosti ne vidi svjetlo u tunelu. - Nitko u ovoj zemlji nema viziju. Aktualne palijativne mjere neće rezultirati pozitivnim zaokretom. Fond za pomoć gospodarstvu sasvim se krivo interpretira. Kamatna stopa od pet posto za poduzetnike je još uvijek je previsoka, pa su i dalje na dobitku samo oni koji daju novac. Stoga se javnost, posebice poduzetnici, ne bi trebali zavaravati da im je netko nešto darovao - tvrdi Hittner. Pravo stanje domaćeg gospodarstva ilustrira primjerom iz vlastite tvrtke u čijem skladištu stoje mali zglobni traktori proizvedeni još 2008. u vrijednosti od 2,5 milijuna eura. Dogovorena je isporuka za 2009. kaže, na vrijeme osigurana, jer su na stolu bili potpisani ugovori s inozemnim kupcima. No tada je lani došlo do masovnog odustajanja poslovnih partnera, ustrašenih eskalacijom krize. To mu je napominje, 2009. godine smanjilo izvoz za čak 30 posto. U sličnim okvirima vrti se i pad cjelokupnog županijskog izvoza vrijednog preko 130 milijuna dolara, što je u odnosu na godinu prije manje za gotovo 29 posto. Pri tomu se najdublje strmoglavio upravo najjači županijski adut - prerađivačka industrija koja u ukupnom gospodarstvu zauzima izvozni udjel više od 83 posto.
Posrnuli metalci
U izvoznim kvotama najsnažnije su podbacili u pogonima nemetalnih mineralnih proizvoda s vrtoglavim minusom od 52 posto, a slijede ih metalna industrija, te drvoprerađivači. Drastično smanjenje izvoza upravo u tim tvrtkama, proteklu se godinu reflektiralo i na položaj radnika. Dok primjerice, u bjelovarskoj "Ljevaonici" već dulje vrijeme isplaćuju plaće s nekoliko mjeseci unatrag i pod prijetnjom obustava rada, kako bi spasili proizvodnju, u Česmi se bore s Hrvatskim šumama kojima za isporučenu sirovinu duguju više od 45 milijuna kuna, dok je više od 30 milijuna stiglo na naplatu. Aktualnu gospodarsku situaciju svakako ilustrira i podatak o oko 13 tisuća nezaposlenih na burzi rada, ali i moratorij na razvojne investicije.
a Zašto bjelovarski poduzetnici nisu mogli tražiti sredstva iz razvojnog fonda, razloge valja tražiti u činjenici da Este banka koja pokriva oko 80 posto županijskog gospodarstva nije prošla na prvoj aukciji HBOR-a, jer su ponuđenim uvjetima premašili gornji limit kamatne stope od 5,05 posto. Stoga valja loviti šansu na idućim aukcijama koje će HBOR organizirati najmanje jednom u mjesec dana. (mrz/VLM)
