Mala bijela loptica, teška samo četrdesetak grama, pokazuje se olovno teškom za hrvatske prilike. Kuglica veličine kokošjeg jajeta digla je na noge cijeli Dubrovnik, stvorila ljute protivnike i nove saveze, razotkrila neke tajne veze i zakotrljala lavinu, koja osim turističkih radnika i “običnih” Dubrovčana te bogatih investitora iz svijeta i dubrovačke vlasti, po strani ne ostavlja ni hrvatsku Vladu.
Projekt koji, kao rijetko koji prije, mobilizira, razjedinjuje, ujedinjuje – već prema tome tko se s koje interesne strane našao – zove se: Golf-park Dubrovnik, odnosno Sportsko-rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug. Na 310 hektara platoa Srđ isplanirano je da niknu dva golfišta (s devet i 18 rupa) ali, među ostalim, i 240 raskošnih vila od 700 do 1500 četvornih metara, apartmansko naselje, hotel s 250 soba te jedan manji, boutique hotel. Investicija je teška 6,5 milijardi kuna, a dubrovačkom bi kraju trebala donijeti najmanje tisuću radnih mjesta, te samo kroz poreze, prireze i komunalna davanja više desetaka milijuna kuna godišnje. Iznosi od transakcija nekretninama i komunalnih doprinosa u fazi gradnje trebali bi tu svotu višestruko premašiti. Proširenje turističke ponude Dubrovnika, produljenje sezone, koje prati gradnju golfišta, gosti dubokog džepa, što vrijedi za golfere kao za malo koje druge i sl., samo su neke od “usputnih” koristi za turizam lokalne, ali i šire zajednice.
I, što se tome ima prigovoriti?, vjerojatno se pita glavni investitor, izraelski poduzetnik i hrvatski zet Aaron Frenkel, Kao jamstvo dobrih namjera investitora, njegova supruga, Maja Brinar-Frenkel, pak, podastire i svoje porijeklo, pa u jednim novinama kaže: “To je projekt koji se radi u mojoj domovini Hrvatskoj. Zato mi je stalo da bude doista ogledan u svakom pogledu.”
>> U golf na Srđu uložit će 8,5 mlrd. kuna. Pogledajte 3D animaciju
Prvo golf i hoteli
Zašto je onda tako puno onih koji mu imaju što prigovoriti? Među njima su, pri tome, imena od bivših do aktualnih ministara, od običnih građana do dubrovačkih arhitekata, pa i, što je naročito zanimljivo, samih golfera koji istodobno vape za novim terenima. Potonji kažu da golfište s devet rupa, kakvo se planira graditi u prvoj fazi, neće privući ozbiljne igrače. Time samo dodaju još malo težine argumentima onih koji tvrde da se iza male bijele loptice koja vrti milijarde, u slučaju Srđa zapravo krije biznis s nekretninama. To se, u krajnjoj liniji, ne libi reći ni ministar turizma.
– Hrvatskoj je potreban golf, i to najmanje tridesetak terena. Realizacija projekta trgovačkog društva Razvoj golf d.o.o., na Srđu u Dubrovnika, prema informacijama koje imamo, planirana je temeljem usvojene prostorno-planske dokumentacije, kako na županijskoj tako i na gradskoj razini. Preko svog predstavnika u Povjerenstvu vezanog uza zaštitu zatražili smo gradnju igrališta i hotela u prvoj fazi, te precizno definiranje učinaka tog projekta na ostali turistički promet i kretanja u Dubrovniku. I Dubrovniku kao destinaciji potrebno je, dakako, kvalitetno golfište, i to ne jedno, nego više njih. No, gledajući omjer smještajnih kapaciteta u vilama na prodaju te kapaciteta u hotelu, projekt na Srđu je prije svega nekretninski (što je potpuno legitimno s obzirom na usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju), a tek potom turistički i u skladu s time ga treba i promatrati – kaže ministar Veljko Ostojić.
Njegova prethodnica iz vremena Vlade Ivice Račana, ondašnja ministrica turizma i Dubrovkinja Pave Župan-Rusković, projektu također zamjera nekretninski karakter.
– Voljela bih da razgovaramo o golfištu u Konavlima ili negdje drugdje u primorju, jer je prostor tamo mnogo veći i povoljniji. Srđ je jako blizu Gradu i trebao bi ostati građanima na korištenje. Dubrovnik je silnom gradnjom izgubio svoje zelenilo, sve je kamen i beton, a Srđ je jedina preostala oaza koja bi mogla biti park s ugostiteljskim i sportskim sadržajima za građane i turiste. Praktički svaki gost već sada se žičarom odveze na Srđ da bi uživao u pogledu – kaže P. Župan-Rusković.
Veliko građevinsko zadiranje u taj prostor smeta i bivšoj ministrici zaštite okoliša Mireli Holy. Nema primjedbi vezanih uz utjecaj golfa na okoliš, ali protivi se načinu upravljanja tako vrijednim prostorom kao što je Srđ.
(Ne) boje se referenduma
– A povrh toga, tamo nema adekvatne komunalne infrastrukture. Ono što će investitor platiti kroz komunalna davanja neće biti dovoljno da se sagradi sve potrebno da bi resort zaživio. To će morati odraditi Grad, odnosno privatni će projekt financirati i građani. S obzirom na to, oni imaju pravo i odlučivati, pa smatram da je neophodan referendum koji bi trebao uslijediti nakon kvalitetne javne rasprave – jasna je M. Holy.
Javna je rasprava o studiji utjecaja na okoliš u tijeku, a budući da je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić pogazio svoje predizborno obećanje o referendumu, toga se poduhvatila građanska inicijativa “Srđ je naš”. Najavili su da će na dvadesetak lokacija u Gradu od 1. do 15. veljače prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o golf-resortu na Srđu, a referendumsko pitanje će biti “Jeste li za usvajanje urbanističkog plana kojim se, uz gradnju igrališta za golf, dopušta i gradnja vila, hotela i apartmana na platou brda Srđ?”
– Ovdje je od svega ponajmanje golfa i turizma. Golf je samo krinka pod kojom nam se na Srđu podmeće gradnja i nekretninski biznis. Od Dubrovnika i Dubrovčana želi se amputirati stotine hektara javnog zemljišta, područja u koje se stoljećima odlazilo na izlete, u šetnju, lov..., a sve u korist neke off shore kompanije. Osim toga, prostorni planovi do 2006. i nisu dopuštali gradnju vila i apartmana, pa je to izmijenjeno pod pritiscima i na netransparentan način u korist gradnje i resorta. I to, kako se čini, zatvorenog za građane. Kako drugačije shvatiti ako su šetnice za građane smještene samo po obodu cijelog prostora – pita Đuro Capor iz inicijative “Srđ je naš”.
Predstavnike investitora, koji ovih dana u javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš odgovaraju na ugodna, neugodna pa i dogovorena pitanja, ne uznemiravaju se posebno zbog referenduma. Kažu kako od početka nemaju ništa protiv referenduma, jer vjeruju da su građani za projekt.
– Ne radi se o nekretninskom biznisu, nekretnine su samo alat samoodrživosti projekta, jer je povrat investicije nemoguć imate li samo terene za golf. Dubrovnik sve više postaje izletište za jednodnevni dolazak jahtaša koji novac ostavljaju negdje drugdje. Mi želimo dovesti kvalitetnog gosta, a ovaj projekt ima značajan ekonomski utjecaj, prvenstveno na turizam Dubrovnika i Hrvatske kroz produljenje sezone, širenje ponude uvođenjem golfa, kroz povećanje prihoda svih sudionika u turizmu radi povećanja broja gostiju visoke platežne moći, kroz stvaranje mogućnosti za razvoj i/ili unapređenje raznih obrta/usluga te kroz značajan porezni prihod za Hrvatsku i Dubrovnik – odgovara kritičarima prokurist društva Razvoj golf d.o.o. Ivan Kušalić.
– To neće biti rezervat za bogate. Interes nam je da taj prostor postane dio Grada. Želja nam je da taj projekt ponudi građanima svojevrsni prostor za uživanje i kvalitetno provođenje vremena u sadržajima kakve Dubrovnik sada nema. Upravo zato su i inkorporirani sadržaji poput javnog kružnog parka površine 60 hektara, javne sportske dvorane otvorenih sportskih igrališta, uređenje Muzeja Domovinskog rata, rekonstrukcija tvrđave Imperijal, očuvanje spomeničke baštine na širem području Srđa (povezani fortifikacijski sustav vojnih utvrda)... – kaže Kušalić te otkriva da će se u prvoj fazi graditi golfište s devet rupa, klupske kuće, vježbališta za golf, ugostiteljski sadržaji, 39 vila, hoteli, park, biciklističke staze i šetnice...
A gradnja bi, prema raspoloženju investitora, mogla početi već 2014. Sve bi se, pak, moglo oduljiti na najmanje godinu dana bude li referenduma ali i izjaloviti nakon eventualnog negativnog odgovora građana.
>> Ministarstvo i EU financiraju gradnju golf terena kod Vinkovaca
Sam golf teren ne donosi puno radnih mjesta. Za teren sa 18 rupa potrebno je na uzdržavanju 7-8 nisko kvalificiranih radnika, a u vodstvu i administraciji menedžera, greenkeepera, dva recepcionera i to je to. Golfska sezona bi mogla biti u Dubrovniku 10 meseci, ali moram napomenuti, da navtičari i turisti sa kruzera nigdje u svetu nisu golfska publika, pa tako....? Zbog kemije u uzdržavanju zelenih površina ne treba brinuti jer svaki seljak na 1 ha kukuiruza potroši više zaštitnih kemijskih sredstava, nego ukupno golf igralište! problem je navodnjavanje preko leta. Računam, da bi u vremenskim prilikama Dubrovnika trbalo za golf teren oko 500.000 m3 vode godišnje. To niko ne može platiti, pa da golf bude isplativ. Drugo, ko če igrati golf na vručini preko 30 C. I te budale je treba nači. Treče. Bez jakog gradskog golf kluba u kojem su članovi večinom domačini, zaboravite na dobar projekt. Što dosada vidim je samo pljačka gradževinskih terena za apartmanizacviju. Oko golfa u projektu je sve nedoradženo.