Vezano uz današnju treću obljetnicu razornog potresa u Zagrebu i zastupnički klub Socijaldemokrata održao je u Saboru konferenciju za novinare, i to pod nazivom "Tresao se Zagreb, obnovilo se 'niš'". - Danas je prošlo točno tri godine od razornog potresa tog nedjeljnog jutra u Zagrebu, s epicentrom u Markuševcu i jačine 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Na žalost, 15-godišnja Anamarija Carević iz Đorđićeve ulice smrtno je stradala, a 27 građana zadobilo je ozljede. Mnogobrojni objekti blizu epicentra u Markuševcu, Čučerju, ali i u gradskim četvrtima u kojima prevladavaju stariji objekti koji nisu protupotresno građeni, u Donjem i Gornjem gradu, Črnomercu i Maksimiru te u Brezovici teško su konstrukcijski oštećeni. A 11. rujna 2020. Hrvatski sabor donio je prvi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Zakon je stupio na snagu već idućeg dana i već tada je osnovan Fond za obnovu. No već tada ukazivali da je Zakon neprovediv zbog niza birokratskih procedura i da će građani morati skupiti nekoliko kilograma dokumentacije da bi im se odobrila obnova, osobito konstrukcijska obnova zgrada koje su dobile crvenu naljepnicu. Nažalost, to se i dogodilo - podsjetivši uvodno što se to i kako dogodilo prije točno tri godine kazala je zastupnica Vesna Nađ nastavljajući kako je Sabor 5. veljače 2021. donio izmjene prvog Zakona o obnovi i proširio ga na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju kada se uz Fond za obnovu pojavljuje i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
- Umjesto da Vlada i nadležno ministarstvo bude građanima suborac u obnovi obiteljskih kuća i stambenih zgrada, ona je bila uteg oko nogu građana koji su obilazili razne urede od Ministarstva do Fonda, skupljajući hrpu dokumentacije. I na koncu je uvijek nedostajao još neki ključni dokument za čije je izdavanje bio nadležan neki drugi ured, a ne onaj u koji ste upravo ušli. Tako funkcionira birokracija, a ne europska dobra uprava. I što je najgore od svega, ovaj put nije problem novac. Problem je - potrošiti na vrijeme, do lipnja, taj europski novac iz Fonda solidarnosti. HDZ-ova Vlada niti to ne zna - ustvrdila je Nađ nastavljajući kako su sad sve oči građana uprte u novog ministra Branka Bačića "kao u mesiju" koji će pokrenuti kotač obnove.
VIDEO Tri godine od potresa: Jedan ugašeni život, 27 ozlijeđenih, srušena krovišta, popucale fasade...
- Nije da on cijelo vrijeme nije bio tu kraj nas i gledao kako se cijeli proces obnove u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji kiseli. U čemu je bio problem da ranije nije kukuriknuo i rekao - uzalud nam trud svirači, ovo mora drugačije, jednostavnije, bez Fonda, bez Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, bez suvišnih procedura i dokumentacije?! I sad je spasonosna ideja samoobnova. Znači, trebalo je tri godine da Vlada prizna kako ne može pomoći građanima u obnovi i tek sad će građanima dati novac da se sami snalaze. I tko će odgovarati? Nitko. A HDZ-u raste rejting. U planu za 2023. isplatit će se sve novčane naknade za konstrukcijsku obnovu i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća prema modelu samoobnove za koje zahtjevi budu zaprimljeni do 31. listopada 2023. Dakle, novac nije problem, ali će građanima biti problem naći građevinske radnike jer su izgubili tri godine, a da im Vlada nije pomogla da obnove svoje kuće i zgrade - upozorila je Nađ osvrnuvši se i na obnovu javnih zgrada navodeći kako je u ovom trenutku 19 projekata iz zdravstva u fazi izvođenja radova.
- Više zagrebačkih bolnica je u obnovi, Sestre milosrdnice, Merkur, KBC Zagreb, Klinika za plućne bolest Jordanovac, Dječja bolnica Klaićeva... Da su bolnice počele obnavljati ranije pacijenti ni medicinsko osoblje ne bi toliko patili. Ovako imamo krkljanac u ovim bolnicama. Jedino bi u punom kapacitetu trebalo ostaviti psihijatrijske odjele jer će građanima Zagreba nakon ove tri godine nečinjenja Vlade oni stvarno najviše trebati. Ministar Bačić se nada da će do kraja lipnja potrošiti 1,3 milijarde eura, čime bi u stopostotnom iznosu iskoristili sredstva odobrena Hrvatskoj putem europskog Fonda solidarnosti. Od tog iznosa 683 milijuna eura odnosi se na zagrebački, a 319 milijuna eura na petrinjski dio obnove. E, tu mu može pomoći samo potpredsjednik Sabora Željko Reiner koji u Saboru vodi molitvene doručke - sa zrnom ironije kazala je Vesna Nađ na kraju.
O istoj je temi govorio i Davor Bernardić kazavši kako je reakcija solidarnosti Europske unije nakon zagrebačkog potresa bila promptna.
- Iako je Fond solidarnosti Hrvatskoj za obnovu osigurao čak 5,1 milijardu kuna, a Gradu Zagrebu je od tog iznosa na raspolaganje dano čak 2,2 milijarde kuna, danas, na treću godišnjicu zagrebačkog potresa, možemo reći da su Hrvatska i Grad Zagreb pali na ispitu. Četiri ministra, tri zakona i niti jedna sagrađena kuća. Brojni građani zagrebačkog Podsljemena, Markuševca i Čučerja žive u razrušenim kućama i kontejnerima pored kuća, a iz centra grada pola je ljudi iselilo. Čovjek bi barem očekivao da će Grad sa svojim brojnim zaposlenicima koji raspolažu stručnim znanjem biti bolji u obnovi, ali ne. Od 164 obnovljenih odgojno-obrazovnih objekata, čak 162 obnovila je bivša Bandićeva vlast. Na preostala dva objekta, OŠ Miroslava Krleže i OŠ Ivan Merz, gradska vlast je prvo zaustavila radove, a sada kasne s obnovom godinu dana. Na još osam objekata koji su bili ugovoreni još za vrijeme bivše vlasti i trebali su dosad biti završeni, obnova će vjerojatno potrajati i nekoliko godina te će njihovo financiranje pasti na gradski proračun jer će se probiti svi rokove za povlačenje novca iz Fonda solidarnosti. Pošto su stali radovi gradonačelnik je tražio da se iznos od 1,2 milijarde kuna koji je bio namijenjen za obnovu objekata obrazovanja smanji na 650 milijuna kuna, od čega će se uspjeti povući samo 500 milijuna kuna za aktivnosti koje je izvela ili započela prošla vlast. Od 823 milijuna kuna, koliko je Grad dobio za objekte prijevoza i čišćenja, Tomašević je spustio taj iznos na 700 milijuna kuna. Iznos koji će se uspjeti povući bit će jedva 270 milijuna kuna. Gradonačelnik je panično od ministarstva tražio da se od Europe zatraži produljenje roka. I Europska komisija je lani u svibnju službeno i produljila rok do kraja lipnja 2023.. Ali vrijeme curi i nesposobnost dolazi do izražaja. Gradonačelnik Tomašević i hrvatska Vlada vode mrtvu trku tko je nesposobniji u obnovi od potresa - ustvrdio je Bernardić dotaknuvši se i novog Zakona o obnovi koji je sažeo u nekoliko crtica.
- Nakon tri godine ljudima se kaže - nismo bili sposobni ništa napraviti, ajde vi napravite sami ono što smo vam mi obećali napraviti pa ćemo vam dati novac koji smo vam obećali. I to je suština posljednjeg izglasanog Zakona o obnovi koji je dobio potporu stranke Možemo! Ne samo to, Grad Zagreb kao zainteresirana strana nije imao nijednu primjedbu. Štoviše, nije se niti očitovao o prijedlogu Zakona u javnom savjetovanju. I ne samo to, gradonačelnik je hvalio zakon, a s bivšim ministrima se nalazio svaki tjedan i govorio da s njima ima sjajnu suradnju. Javno sam govorio o problemu koji će ovaj Zakon proizvesti. Naime, Zakonom o obnovi propisano je da ako se za poslove obnove ne može postići većina kod suvlasnika, onda će na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku donijeti sud u izvanparničnom postupku koji je hitan. Jedini mali problem jest što sutra na raspravu dolazi Zakon o izvanparničnom postupku koji se nije mijenjao od Kraljevine Jugoslavije, a koji ne predviđa takav proces. Dakle, iz ovoga kako je napisan Zakon očigledno je da je isključiva svrha ove odredbe kasnije prebacivanje odgovornosti za neuspješnu obnovu na suvlasnike jer im je, kao, dano pravno sredstvo koje, kao, svojom krivnjom nisu iskoristili. A u stvarnosti nema realne mogućnosti da se provede odluka donesena u takvim neodređenim postupcima - upozorio je Davor Bernardić.
VIDEO 'Potres je ubio centar Zagreba, ali ne pada mi napamet predati se makar do smrti popravljali ciglu po ciglu'
Bas se javio pravi. Nazalost vidjeli smo kako je bio zalede velikomb u velikoj obnovi Zagreba. I trebalo ga je maknuti iz SDP-a jer je sramotio stranku. A imali smo dobro misljenje o njemu. To je samo dokaz da uu svakom zitu ima kukolja.