Španjolska vlada je pod pritiskom uličnih prosvjeda i samoubojstava ljudi kojima su zaplijenjeni stanovi donijela mjeru o zaštititi obitelji od izbacivanja na ulicu.
Banke dvije godine neće moći izbacivati na ulicu najugroženije koji ne mogu otplaćivati rate kredita, priopćila je zamjenica premijera Soraya Sáenz. Nova mjera odnosi se na obitelji čija mjesečna primanja ne prelaze 1597 eura (11.978 kuna) uključujući i nekoliko drugih uvjeta, poput primjerice da kućanstvo ima djecu.
Španjolska vlada pokušava pronaći ravnotežu između prijetnje socijalnih nemira i zaštite banaka, od kojih su četiri morale biti nacionalizirane. I dok će mjera zaštititi siromašne te zaustaviti rastuću zapljenu stanova, možda će dovesti do potrebe za dodatnom pomoći tamošnjim bankama i krhkom financijskom sustavu. Prilično je izgledno da će novi potez vlade ugroziti interese stranih kreditora koji putem kredita, pozajmica i drugih vrijednosnih papira u španjolskim bankama imaju 110,4 milijarde dolara. Od tog iznosa njemačke banke drže 38,4 milijarde eura.
Uslijed krize i kolapsa tržišta nekretnina, ondje je u posljednjih pet godina bez doma ostalo 400.000 ljudi.
Španjolsku je prije nekoliko dana potresla vijest o samoubojstvu 53-godišnje žene koja je skočila iz svog stana na četvrtom katu malo prije dolaska službenika koji su je trebali deložirati. Prošli mjesec ubio se i jedan muškarac kojem je trebala biti oduzeta kuća u Granadi.
Dok su u srijedu navečer u masovnom štrajku i prosvjedu stotine tisuća ljudi marširale ulicama Madrida i drugih španjolskih gradova, vlada i oporba održale su treći sastanak nakon kojeg je donesena nova mjera.
Prema tom sporazumu, obitelji koje ne mogu otplaćivati stambene kredite morat će zadovoljavati još neke uvjete da bi se, barem kratkoročno, spasile od izbacivanja. Moraju imati najmanje troje djece, od čega jedno dijete ne smije biti starije od tri godine, ili u kućanstvu mora biti osoba s posebnom skrbi. Mjera se odnosi i na kućanstva s jednim roditeljem i dvoje djece ili kad je jedan član žrtva obiteljskog nasilja. Štitit će se i nezaposleni koji ne primaju naknadu s burze rada.
Ministar gospodarstva Luis de Guindos rekao je i da će vlada pregovarati s bankama, uključujući i državne kreditore, o stavljanju na raspolaganje zaplijenjenih stanova. Njih bi pak trebali po nižoj cijeni unajmljivati ljudi izbačeni na ulicu.
Ministar je napomenuo kako nova mjera neće povećati broj loših kredita vezanih uz stanove. Od ukupnog broja takvih kredita trenutačno je nenaplativo njih 3,1 posto, podatak je španjolske središnje banke.
Udruga španjolskih banaka priopćila je da dijeli vladinu želju za zaštitom najugroženijih, onih najpogođenijih aktualnom krizom. Udruga je također istaknula da financijski teret ove mjere snose isključivo banke.
Nezaposlenost u Španjolskoj iznosi gotovo 26 posto i najveća je u Europi. Španjolsko gospodarstvo nalazi se u drugoj recesiji od 2009. godine.
Istovremeno, vlada mjerama štednje, poput rezova u obrazovanju, zdravstvu, administraciji i kulturi, nastoji smanjiti proračunski manjak i izbjeći posezanje za europskim paketom pomoći koji koriste Grčka, Portugal i Irska. To pak dovodi do zatvaranja radnih mjesta, a onda i nemogućnosti otplate kredita.
Jose Luis Cobenas kupio je 2005. godine stan u Madridu za 206.000 eura. No nakon što je ostao bez posla 2010. prestao je plaćati kredit, čak i nakon što mu je banka smanjila mjesečnu ratu od 1360 eura za 78 posto, kako ne bi završio na ulici.
– Kada mi je banka rekla da novom ratom od 300 eura neću na kraju otplatiti niti kamatu, odlučio prestati plaćati – rekao je Cobenas jučer u Madridu ispred ulaza u poslovnicu Bankia grupe, gdje zajedno s drugim prosvjednicima već tri tjedna izražava nezadovoljstvo izbacivanjem ljudi iz stanova.
Bankia je najveća institucija koja prima dio od 100 milijardi eura vrijednog europskog paketa pomoći namijenjenog španjolskim bankama. Ta je banka zaplijenila stan Cobenasu nakon što ovaj dvije i pol godine nije plaćao rate. On, doduše, još uvijek ondje živi, u besplatnom podstanarstvu, dok on i obitelj ne nađu alternativni smještaj.
U Španjolskoj kupci stanova ostaju dužni i nakon što im stan bude zaplijenjen ili prodan ispod njegove vrijednosti.
Cobenasu je stan bio zaplijenjen pri cijeni od 124.000 eura, odnosno 60 postotnoj vrijednosti od prvotnih 206.000 eura. Time mu je još ostao dug od 82.000 eura koji će imati do otplate ili smrti. Na njegovo traženje da se banka odrekne tog potraživanja nije dobio odgovor.
Prema riječima Jesusa Alfara, profesora Trgovačkog prava na sveučilištu Universidad Autonoma de Madrid, tu neće biti kratkoročnog rješenja.
– Postoji opasnost da se građane učini još neracionalnijima, da se nagradi one koji su donosili iracionalne financijske odluke. Oni koji su radili takve pogreške trebaju sada platiti, a oni oko njih dvaput razmisliti – smatra on.
Španjolskoj je, međutim, ovih dana prigovorio Europski sud pravde zbog lošeg zakona koji ne štiti dovoljno potrošača, odnosno kupce stanova, napomenuvši da neke klauzule u ugovorima o kupnji stanova nisu u skladu s europskim zakonodavstvom.
Banke se također nalaze pod pritiskom. Prije mjesec dana agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Standard and Poor’s snizila je rejting dvama najvećim tamošnjim kreditorima Banco Santanderu i Banco Bilbao Vizcayi za dvije razine, na ocjenu BBB i BBB-. To je samo jedna razina od one nazvane smeće (eng. junk) koja ulagačima i onima koji im posuđuju novac signalizira da je riječ o izrazito rizičnom dužniku.
Udruga banaka prošli je ponedjeljak priopćila da će na dvije godine biti odgođena zapljena stanova u slučajevima ekstremne potrebe i humanitarnih razloga. Kreditori su u ožujku potpisali dobrovoljni kodeks kojim bi se smanjio broj izbacivanja, no udruga nije priopćila koliko je dosad slučajeva njime obuhvaćeno.
Banco Santander i Banco Bilbao reprogramirali su 17.311, odnosno 45.000 stambenih kredita. Caixabank je restrukturirala 90.883 kredita, a Bankia, nacionalizirana prošle godine, 80.000 takvih ugovora.
Cijene kuća i stanova u Španjolskoj pale su 33 posto u odnosu na 2007. kada su bile na vrhu, podatak je tamošnje tvrtke za trgovinu nekretninama Tinsa. Time trenutačno petina dužnika mora plaćati glavnicu kredita veću od vrijednosti stana. Do kraja godine svaki četvrti kupac mogao bi se naći u takvoj situaciji, procjena je Standard & Poor’sa.
U srijedu je Španjolska bila paralizirana drugim općim štrajkom ove godine koji je bio popraćen masovnim prosvjedima i nemirima diljem zemlje.
>>'Ovo više ne možemo podnositi. Ovo ludilo mora stati'
. Kada seljak nema trave i stalu za svoju kravu on je smakne da se ne pati a tako bi trebala i Krscanska Drzava da bude humana prema svojim drzavljanima ....................... ili da im garantuje krov nad glavom i hranu.