Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) poslao je priopćenje u kojem ističu da stavljaju na uvid javnosti apel kongresa ruskih intelektualaca koji je objavljen u Moskvi , a 2. siječnja 2022. prenio ga je prestižni časopis The New York Review of Books koji je potpisao oko 5000 aktivista za ljudska prava i istaknutih osoba ruske javnosti.
Posljednji događaji u Rusiji i Ukrajini i agresivno i agresorsko ponašanje samodršca Putina dokazuje da svi apeli i upozorenja svijeta, a moguće posljedice agresivne i agresorske Putinove politike ne daju nikakve rezultate. Odbor podržava stavove ruskih intelektualaca jer je više nego razvidno da Rusijom vlada Putinova ,,stranka rata“ . Važnost ovog apela je u tome što ukazuje da i u Rusiji postoji otpor prema ratobornoj i ratnoj Putinovoj politici, stoji u priopćenju.
"Naše iskustvo iz posljednjeg rata u Jugoslaviji govori o tome da ratovi prvo kreću kroz medije, a nastavljaju se na diplomatskom polju te završavaju na bojišnicama u skladu sa maksimom da je rat nastavak politike drugim sredstvima. To se vidjelo u Jugoslaviji, a sve više se vidi u Ukrajini i iz sadašnje krize.
Ne vjerujemo da će Putin stati u svojim ratnim namjerama bez obzira na apele iz Rusije i iz svijeta. Najgora je šutnja na način kao što to čine intelektualci u nas, u Europi i u drugim demokratskim državama. Konačno HHO je početkom krize u Ukrajini objavio izjavu koja se može pronaći na stranici HHO-a (www. hho.hr). Nažalost naša predviđanja pokazala su se točnima", piše u priopćenju koje potpisuje Ivan Zvonimir Čičak predsjednik.
U cijelosti prenosimo apel ruskih intelektualaca.
"Privitak: apel ruskih intelektualaca
Otvoreno pismo ruskom vodstvu
Ruski kongres intelektualaca:
Naš stav je jednostavan: Rusiji ne treba rat s Ukrajinom i Zapadom. Takav rat je lišen legitimiteta i nema moralne osnove.
Sve je veći priljev alarmantnih vijesti o mogućoj ruskoj invaziji na Ukrajinu. Pojavljuju se izvješća o pojačanom novačenju plaćenika unutar Rusije i transferu goriva i vojne opreme u ukrajinske regije Donjeck i Luhansk. Kao odgovor, Ukrajina se naoružava, a NATO šalje dodatne snage u istočnu Europu. Napetost ne jenjava, već raste.
Ruski građani postaju de facto taoci nepromišljenog avanturizma koji je postao tipičan tip ruske vanjske politike. Ne samo da Rusi moraju živjeti s neizvjesnošću hoće li započeti rat velikih razmjera, nego također doživljavaju nagli rast cijena i devalvaciju svoje valute. Je li takva politika potrebna Rusima? Žele li rat — i jesu li spremni podnijeti njegov teret? Jesu li ovlastili vlasti da se na ovaj način igraju s njihovim životima?
Međutim, ruske građane nitko ne pita za mišljenje. Javne rasprave nema. Državna televizija predstavlja samo jedno stajalište — stajalište ratnih huškača. Izravne vojne prijetnje, agresija i mržnja usmjerene su na Ukrajinu, SAD i Zapad. Ali najopasnije je to što se rat prikazuje ne samo kao dopušten, već i kao neizbježan. Ovo je pokušaj zavaravanja stanovništva, nametanja ideje o vođenju križarskog rata protiv Zapada, umjesto ulaganja u razvoj zemlje i poboljšanje životnog standarda. Cijena sukoba nikad nije predmetom rasprave, ali cijenu — ogromnu, krvavu cijenu — platit će obični ruski narod.
Mi, odgovorni građani i domoljubi Rusije, apeliramo na političko vodstvo Rusije. Otvoreno i javno prozivamo "Stranku Rata" koja je formirana u Vladi.
Zastupamo stajalište onih u ruskom društvu koji odbacuju rat, koji smatraju protupravnim korištenje vojnih prijetnji i primjenu ucjenjivačkog stila u vanjskoj politici.
Mi odbacujemo rat, a Vi, Stranka Rata, smatrate ga prihvatljivim. Zalažemo se za mir i prosperitet svih građana Rusije, a vi stavljate naše živote na kocku zbog političkih igara. Vi obmanjujete i manipulirate ljude, a mi im govorimo istinu. Vi ne govorite u ime ruskog stanovništva - mi govorimo. Desetljećima je ruski narod, koji je izgubio milijune života u prošlim ratovima, živio uz izreku: “da barem nije bilo rata”. Jeste li zaboravili ovo?
Naš stav je prilično jednostavan. Rusiji ne treba rat s Ukrajinom i Zapadom. Nitko nam ne prijeti, nitko nas ne napada. Politika koja se temelji na ideji takvog rata je nemoralna i neodgovorna i ne smije se voditi u ime ruskog naroda. Takav rat je lišen legitimiteta i nema moralne osnove. Ruska diplomacija ne bi trebala zauzeti nikakvu drugu poziciju drugo do li kategoričkog odbacivanja takvog rata.
Ne samo da takav rat ne odražava interese Rusije, već prijeti i samom postojanju države. Besmisleno djelovanje političkog vodstva države, koje nas gura u tom smjeru, neminovno će dovesti do masovnog antiratnog pokreta u Rusiji. Svatko od nas će prirodno igrati ulogu u tome.
Učinit ćemo sve što je u našoj moći da spriječimo ovaj rat, a ako počne, da ga zaustavimo" .
5000 na 150 milijuna pa više ima prosvjednika u Kanadi nego ovih aktivista.