Ukrajina u srijedu obilježava 20. godišnjicu samostalnosti. O tome kakvi su odnosi s Hrvatskom, je li se država ekonomski oporavila nakon raspada SSSR-a koji ju je ostavio u problemima, kakva joj je europska budućnost i može li joj Zagreb pomoći na putu u EU te mogu li bivši političari i bivša premijerka Timošenko imati nepristrano suđenje razgovarali smo s ukrajinskim veleposlanikom u Zagrebu Aleksandrom Levčenkom.
Prvo priznanje Hrvatske
Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Ukrajine?
Povjerenje u našim političkim odnosima prenosi se i na ekonomsku suradnju. Ukrajina je prva u UN-u priznala Hrvatsku, no veze s Hrvatskom i hrvatskim narodom i povijesno su jake. Nažalost, svjetska je kriza duboko utjecala na ekonomsku suradnju. Lani je robna razmjena iznosila 85 milijuna eura, godinu prije bila je još lošija. Uloga veleposlanstva jest da stvara okvir suradnje. Veliki igrači imaju izravne veze, a mi radimo na razvoju regionalnih odnosa, no tu smo vidjeli rezervu s obje strane. Iz Ukrajine se uglavnom uvozi metal i čelik, iz Hrvatske idu lijekovi i naša je želja da tu ponudu učinimo raznolikijom. Razmišljamo i o dodatnoj vrijednosti – zajedničkoj proizvodnji. Jedan projekt u Hrvatskoj, drugi u Ukrajini. Namještaj, recimo. Zajednička tehnologija, specifično korištenje materijalima. Hrastom, na primjer. Dobivamo konkurentan proizvod, niže carine ili bez carina. Posebna su priča poduzeća u kojima država ima udjela, no međuvladin Odbor za trgovinsku i gospodarsku suradnju nije zasjedao pet godina. Planira se zasjedanje u listopadu u Kijevu. Uz sinergiju s gospodarskim komorama Ukrajine i Hrvatske, dogovorili smo gospodarski forum i zasjedanje komisije za vojno-tehničku suradnju. Tu isto ima potencijala: naoružanje, obuka, odore... Predložili smo da se odabere 50 tvrtki, a mi bismo pronašli 50 prikladnih partnera te da delegacije međusobno razgovaraju.
Prema istraživanju Međunarodnog instituta za razvoj menadžmenta, ekonomije Hrvatske i Ukrajine na začelju su liste po konkurentnosti.
Ukrajina se suočila s dva problema otkad je proglasila neovisnost i neutralnost. Imali smo vojnu industriju, udio u tadašnjoj sovjetskoj industriji iznosio je 38,5 posto, a ukrajinskoj čak 75-80 posto. Nije nam trebalo toliko naoružanja, a Ukrajina k tome nije isporučivala gotov proizvod, već je bila dio lanca proizvodnje. Za prilagodbu tvornica trebalo je novca. Trebalo nam je osam, devet godina da dođemo do plusa. U sklopu SSSR-a bili smo najrazvijenija republika. Baltičke države otišle su naprijed, mi smo malo zaostali. S druge strane, Černobilj je ostao samo na nama. U prvih deset godina stajao nas je 180 milijardi dolara. Sada nije lako, ali u usporedbi s prijašnjim razdobljem plaće su porasle. Ne mogu reći da smo zadovoljni, ali kad počneš s malim kapacitetom, ne možeš sve dobiti odmah. Od 2000. imamo konstantan dosta velik rast proizvodnje.
Kako vidite proces pristupanja EU?
Čestitamo Hrvatskoj na završetku pregovora. Njezino nam je iskustvo dragocjeno, cijenimo savjete i pomoć. Do kraja godine očekujemo potpisivanje ugovora o suradnji. U to ulazi i pitanje slobodne trgovine. A sljedeće godine rješavanje bezviznog režima. Stav prema EU je jedinstven kod svih stranaka: Ukrajina je europska država i pripadamo europskom domu. Znamo što možemo dobiti od EU, a što možemo ponuditi.
Što?
Imamo kvalitetnu zemlju i veliku proizvodnju pšenice i kukuruza, no pitanje je tko će proizvode kupiti za dobru cijenu. U EU se zna kako usmjeriti proizvodnju, a mi tu malo zaostajemo. Nakon 70 godina društvenog vlasništva, kad je za osobnu upotrebu seljak imao manje od hektara zemlje, teško da seljaci odmah postanu menadžeri. U početku smo imali čak manje prihode nego prije u kolhozima. S druge strane, kad si "unutar Europe", lakše je ponuditi svoj proizvod – primjerice, predložili smo teretni zrakoplov za vojne potrebe i, iako je bio bolji i jeftiniji, posao je otišao drugome.
U obje su države bivši premijeri predmet pravosuđa. Kako odgovarate na kritike da je u Ukrajini na djelu selektivna pravda, da su postupci politički motivirani?
Postupci traju i ne mogu i ne želim prejudicirati ishod. No, kad se govori o politički motiviranim suđenjima, svi optuženi imaju odvjetnike koji lako mogu pobiti moguće političke argumente. No, kad razgovaramo o 23. poglavlju, jasno je da, ako bivša premijerka odgovara, onda nema imuniteta ni za koga tko je eventualno počinio kriminal. To je prvi put da najviši dužnosnik odgovara na sudu i dobar primjer svima da razmisle hoće li se poigravati državnim novcem. Riječ je o važnom presedanu. Nadam se da će ukrajinska pravosudna tijela zadržati potpunu objektivnost prema lideru oporbe.
Spremni za Euro 2012.
Koliko je korupcija prisutna u Ukrajini?
Ako uhićuju premijerku, onda... Da, prisutna je. Recimo drugo, ima li u svijetu država koje mogu reći da kod njih uopće nema korupcije? Bitno je da se krenulo u borbu s tim zlom. Prije je bilo nešto sitno, ali to nije bila stvarna borba. Ona mora ići od vrha. Tko na sebe preuzima borbu protiv korupcije, preuzima i odgovornost, ne može se suditi bivšem premijeru, a onda ogresti u kriminal.
Ostajete izvan NATO-a?
Nova vlada, predsjednik države i većina građana ne žele da država uđe u NATO. Razumijemo važnost NATO-a, komuniciramo, sudjelujemo u operacijama, što smatramo normalnim. Redoviti su sastanci Ukrajine i NATO-a i realizira se plan suradnje. Proglašenje izvanblokovskog statusa Ukrajine bilo je nužno – kako s gledišta vanjskopolitičkih odnosa, tako i radi konsolidacije društva.
Hoćete li biti spremni za Euro 2012.?
Organizacija natjecanja najveći je prioritet za našu državu i sad je najvažniji gospodarski projekt u zemlji. Sve ide prema planu i bit ćemo 100 posto spremni.
Povijesna povezanost dvaju naroda je jaka.
Ukrajinci i Hrvati slavenski su narodi. Bijeli Hrvati u zapadnom dijelu Ukrajine postojali su do 12. stoljeća. Kad radimo na razvoju veza, uključujemo u suradnju i taj dio Ukrajine. Čak imamo u planu da organiziramo arheološka istraživanja u Ukrajini na lokalitetima gdje su bili Bijeli Hrvati, a onda bi ukrajinski stručnjaci došli u Hrvatsku vidjeti kako su nastavili živjeti ovdje.
Ne zna on da su Hrvati porijeklom iz Perzije.