Prije više od 14 godina Europska komisija odlučila je snažno poduprijeti zamisao o osnivanju Extreme Light Infrastructure, ELI, istraživačke infrastrukture od sveeuropskog interesa. Taj ELI-RI dio je smjernica zacrtanih od Europskog strateškog foruma o istraživačkoj infrastrukturi, ESFRI-ja, okvira za postavljanje istraživačkih infrastruktura u Europi. Sam Extreme Light Infrastructure zapravo je najsnažniji laserski sustav na svijetu koji treba omogućiti nova interdisciplinarna istraživanja, kako od laserskih zraka tako i od zračenja koja bi bila njihova posljedica.
I sve bi to bilo raspoloživo ne samo europskim istraživačima. ELI je trebao biti raspoređen na četiri lokacije. Do sada su u dovršenju tri na koje je Europska unija utrošila 875 milijuna eura. Jedan, ELI Beamlines, smješten je u češkom mjestu Dolní Břežany i vrijedan je 325 milijuna eura, drugi, ELI Attosecond, u mađarskom Szegedu vrijedan je 240 milijuna eura, a treći, ELI Nuclear Physics, nalazi se u rumunjskom Măgureleu i vrijedi 310 milijuna eura. Četvrta lokacija još se treba odrediti, a trebalo bi se raditi o lokaciji s najvećim mogućnostima od tri navedene, odnosno o duplo jačem laserskom postrojenju. No postoje neki problemi. I to najviše u rumunjskom postrojenju o čemu znanstveni časopisi poput Naturea pišu otprilike posljednjih godinu dana.
Najprije je sredinom prošle godine u Natureu izašao tekst u kojem se ističu problemi u projektu koji je zapravo jedinstven jer novac iz europskih strukturnih fondova koristi se prije svega za izgradnju infrastrukture. No prilika da se pojačaju znanstveni napori u zemljama EU koje su nekada pripadale komunističkom bloku Komisiji se učinila previše vrijednom da je ne bi iskoristila. Upućivalo se na nesporazume povezane s mađarskom i rumunjskom lokacijom koji su onemogućavali da se radovi na tim lokacijama dovrše. Izazvalo je to popriličnu paniku u Europskoj komisiji koja se nadala da će ELI zapravo biti “laserski CERN”. No u Rumunjskoj, gdje je postavljeno najjače lasersko postrojenje u svijetu, spor između vodstva postrojenja i tehnologa koji su postavljali njegov izvor gama-zraka priječio je da se izgradnja privede kraju. I to je dovelo do toga da se Rumunjska isključi iz sljedeće faze, a to je formiranje tijela koje bi upravljalo cijelim projektom.
To tijelo bi sa 75 milijuna eura godišnje financirale zemlje ulagači u projekt ELI-ja.
Česi i Mađari odradili
U međuvremenu je raspetljana situacija u Mađarskoj, Česi su svoje napravili pa obje zemlje žele naprijed kako bi njihove lokacije čim prije počele s radom. No to nije moguće dok se ne riješi situacija u Rumunjskoj, i to da je ili riješe sami Rumunji ili odgovornost za lokaciju u Măgureleu preuzme neka druga članica EU. Javila se Italija koja zajedno s Francuskom, Njemačkom i tada Velikom Britanijom koordinira razvoj ELI-ja, s jasnim interesom da se snažno pogurne stvaranje nadležnog tijela odgovornog za europsku istraživačku infrastrukturu, European Research Infrastructure Consortium, ERIC.
– Čvrsto smo uvjereni u vrijednost naprednog istraživanja koje se može raditi u ELI-ju, a u Italiji imamo bogatu i raznoliku znanstvenu zajednicu koja bi rado istraživala što se sve tamo može – rekao je Massimo Inguscio, predsjednik talijanskog istraživačkog vijeća CNR. Ipak, Europa se nadala kako će Rumunji ipak nekako nadvladati svoje razmirice te tako uspjeti dodatno ne zakomplicirati situaciju.
– Vjerujemo da će naši rumunjski kolege biti u mogućnosti razriješiti situaciju te da će se moći na vrijeme pridružiti ERIC-u – rekao je tada Allen Weeks, voditelj projekta ELI. A u središtu je rumunjskog problema – jedna nekretnina. Naime, još je 2014. godine konzorcij EuroGammaS dobio ugovor za izgradnju lasera, a on je trebao biti smješten unutar zgrade u rumunjskom Nacionalnom institutu za fiziku i nuklearnu tehniku Horia Hulubei u Bukureštu.
Spor između konzorcija i rumunjskog Instituta trajao je 18 mjeseci, dok konačno Nicolae-Victor Zamfir, ravnatelj rumunjskog instituta, ugovor nije raskinuo. Iz EuroGammaS-a tvrdili su kako zgrada nije zadovoljavala sigurnosne uvjete za rad takvog moćnog postrojenja te kako su Rumunji odbili njihovu ponudu za modifikaciju zgrade koju bi čak i napravili o svojem trošku. Zamfir, međutim, tvrdi kako nema nikakvih problema sa zgradom koja ima sve dozvole. Zamolio je, kaže tada, da EuroGammaS odnese sve komponente koje su donijeli, a on će raspisati novi natječaj za ugradnju lasera.
Sve završilo na sudu
Stvar je završila na rumunjskom sudu, no prije nego su ročišta počela, pao je dogovor po kojem će se zgrada ipak modificirati te se ugraditi oprema. Ali Rumunjska do tog trenutka još nije potpisala dogovor. Čak su i pisma ministara vanjskih poslova Francuske i Italije ostala neodgovorena. Sve to dovelo je u pitanje i formiranje ERIC-a uopće. No novi tekst koji je izašao nedavno u Natureu baca novo svjetlo na probleme u Rumunjskoj te kao glavnog krivca izdvaja upravo ravnatelja najvećeg rumunjskog instituta u kojem bi se trebao nalaziti najsnažniji svjetski laser, Nicolae-Victora Zamfira.
Stvar je otišla toliko daleko da je Zamfir sada pod istragom, a “krivci” za sve su sindikalisti Instituta Horia Hulubei u kojemu je Zamfir ravnatelj. Naime, u srpnju su predstavnici sindikata koji štiti prava znanstvenika i osoblja koje radi u Nacionalnom institutu za fiziku i nuklearnu tehniku u Bukureštu podnijeli kaznenu prijavu zbog korupcije protiv svojeg ravnatelja, Nicolae-Victora Zamfira. U toj prijavi tvrde kako je njegov reizbor na mjesto ravnatelja protuzakonit, kako na pogrešan način upravlja institutom remeteći njegov znanstveni rad, ali i projekt izgradnje najsnažnijeg svjetskog lasera koji je dijelom infrastrukture ELI-ja zbog čega bi Rumunjska mogla biti čak i isključena iz projekta. Za prvu tvrdnju imaju poprilično čvrst dokaz, Zamfiru je 68 godina, što je tri godine više od zakonskog limita za takvu javnu funkciju.
– Mnogi znanstvenici instituta ne žele da ga i dalje vodi Zamfir jer govore kako remeti njihov znanstveni rad te dovodi u opasnost šanse Rumunjske da ostane dijelom ELI-ja. A ne vjerujemo da je produljenje njegova mandata uopće legalno – rekao je George Epurescu koji je sindikalni predstavnik za oko 250 djelatnika na institutu.
I dalje je, navode znanstvenici rumunjskog instituta, problem kašnjenje u izgradnji izvora gama-zraka, dvije druge komponente tamo smještenog ELI Nuclear Physicsa, 10-etawattni laseri, dovršeni su na vrijeme. Jer, Zamfiru doista jest pošlo za rukom da raskine ugovor s EuroGammaS-om te potpiše novi ugovor s kalifornijskom tvrtkom Lyncean Technologies, no to je dovršenje postrojenja pogurnulo čak do 2023. godine. I ponovo je cijelu stvar odvelo na sud jer nije jasno tko će europskom konzorciju platiti troškove za do sada odrađeno. I to je Rumunjsku ostavilo izvan formiranja ERIC-a za koji su dokumentaciju podnijele Češka i Mađarska i u koji će se uključiti i druge europske zemlje pa će se kompleksom ELI upravljati kao CERN-om. Sve to, a očito i brojne druge situacije nevezane s velikim europskim laserskim projektom, dovele su do unutarnjih tenzija na rumunjskom institutu gdje, piše Nature, sada ima i sukoba kojima se sada znanstvenici više bave nego svojim poslom – znanošću.
U svibnju je njih 95 potpisalo peticiju da se Zamfirovo imenovanje naprosto povuče. Jer, u travnju je on čak rasformirao znanstveno vijeće instituta koje bira znanstveno osoblje. On je, naime, u vijeću htio neke druge ljude pa ga je naprosto rasformirao. Na brojne je europske institucije otišlo pismo Liviusa Trachea koji je bivši namještenik instituta u kojem stoji kako se ondje “vodi rat između ravnateljstva i istraživača na institutu”. Dalje piše kako dio projekta ELI koji je tamo smješten treba spasiti od lošeg rukovođenja. Trache je bivši namještenik jer ga je Zamfir nakon tog pisma naprosto otpustio krajem prošlog mjeseca jer da širi lažne informacije. Ali 66 fizičara iz 16 zemalja adresiralo su rumunjsko ministarstvo znanosti svjedočeći kako je Trache čovjek od međunarodnog integriteta u polju atomske fizike i astrofizike te traže da ga se vrati na institut. Djelatnici instituta koji su izravno uključeni u projekt najjačeg lasera, što je nekih 10 do 15 posto osoblja, boje se kako će sada na Rumunjskoj ostati da sama plaća troškove održavanja postrojenja što je oko 30 milijuna eura godišnje umjesto da se koristi zajedničkim financiranjem. Za sve znanstvene projekte u sljedeće tri godine, od fizike preko biologije pa do umjetnosti, rumunjskim je znanstvenicima određeno šest milijuna eura, navodi za Nature Octavian Micu koji radi na bukureštanskom Institutu za svemirske znanosti.
Održavanje 30 milijuna eura
A samo za održavanje postrojenja koje se ne može ni dovršiti ta bi zemlja morala izdvajati 30 milijuna eura proračunskog novca. Međutim, Zamfir se brani činjenicom da je na lokaciji zapravo sve dovršeno, osim izvora gama-zraka. I opet je, čini se, u krivu, odnosno ne otkriva sve. Jer, sredinom je srpnja objavljen izvještaj International Scientific and Technical Advisory Commission, ISTAC, što je nadzorno tijelo projekta ELI u kojem stoji kako je Rumunjska naprosto zanemarila napore Europske komisije da posreduje u sporu s konzorcijem EuroGammaS. Nije bilo dobre vjere, navodi se, kod rumunjskog vodstva projekta, u suradnju, demonstriranja sposobnosti da može voditi takvo postrojenje na transparentan i uvjerljiv način. Ipak, i Europi je jasno da se Rumunjsku nekako mora vratiti u ekipu jer teško će biti upravljati nečim što je na njezinu tlu, a dio je šireg europskog projekta. Na kraju, za sve je plaćeno novcem iz strukturnih fondova.
– Komisija je svjesna te pomno prati izazove u implementaciji projekta ELI Nuclear Physics te je u stalnom kontaktu sa svim partnerima ELI-ja razgovarajući o načinima kako krenuti naprijed – izjavio je za ugledni znanstveni časopis Nature glasnogovornik Komisije. U svemu je gotovo bizarno da je Europa u nekompletnom rumunjskom postrojenju doista dobila najjači svjetski laser. Testiranja u ožujku postigla su snagu od 10 petawatta. Riječ je, dakle, o najsnažnijem od ljudske ruke sagrađenom laserskom sustavu.
Neka četvrtog lociraju u HR pa ćemo i mi gospodarski rasti brže kao gore spomenuti.