Kada djecu diljem zemaljske kugle pitate što bi najradije htjela biti kada odrastu, njih čak jedna trećina odgovorit će – astronaut.
Posljednjih godina, barem pitate li osnovnoškolce, karijeri astronauta se opasno približila i ona youtubera koju bi odabralo svako peto dijete, ali svemirski šetači u glavama onih najmlađih i dalje su nedodirljivi uzori i neka vrsta superljudi, zbog čega i ne čudi golema zainteresiranost koju su školarci iz Zagreba i Rijeke pokazali kada im se pružila prilika da popričaju s najiskusnijim europskim astronautom Lucom Parmitanom.
U povodu Talijanskog nacionalnog dana svemira u četvrtak je u planetariju Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu te u Astronomskom centru u Rijeci organiziran virtualni razgovor s Parmitanom koji je putem Zooma najprije održao polusatnu prezentaciju u kojoj je u najkraćim crtama nabrojio što je sve radio tijekom dvaju boravaka na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
Eksperimenti u svemiru
Iako se on time nije pohvalio, brzim uvidom u njegovu biografiju jasno je vidljivo da je na ISS-u proveo više vremena od bilo kojeg drugog astronauta Europske svemirske agencije (ESA) – punih 366 dana. Za astronauta ESA-e odabran je 2009. godine, a prvi let, u trajanju od 166 dana, odradio je četiri godine kasnije. Obavio je tada više od 20 eksperimenata, vodio pristajanje četiriju svemirskih vozila na ISS te sudjelovao u dvjema svemirskim šetnjama.
Tijekom druge šetnje našao se u životnoj opasnosti jer mu se u kacigi počela nakupljati voda, pa se hitno morao vratiti u postaju. Mnogi bi pomislili da bi ga taj događaj mogao nagnati na to da se više nikada ne uputi u svemir, a pogotovo ne u šetnju svemirskim bespućima, a on se na ISS vratio potkraj 2019. u sklopu misije Beyond, i to kao zapovjednik posade, te u 201 dan koliko je drugi put proveo u postaji obavio još četiri šetnje od kojih je svaka trajala dulje od šest sati.
- Svemirske šetnje su javnosti nešto najzanimljivije jer su vizualno vlo atraktivne, ali tijekom svog boravka na ISS-u sudjelovao sam i u provođenju 70 eksperimenata, od kojih će mnogi znanstvenicima biti od koristi pri planiranju daljnjih svemirskih putovanja i pothvata, ali i zahvaljujući kojima će i cijelo čovječanstvo imati koristi.
Primjerice, u jednom eksperimentu koji smo radili za japanske znanstvenike ispitivali smo efikasnost cjepiva koje bi zaustavilo rast stanica tumora, a kako bi se taj eksperiment proveo potrebno ga je bilo provoditi u uvjetima mikrogravitacije kakva je u svemirskoj postaji – kazao je Luca Parmitano te tijekom predavanja nabrojio još mnogo eksperimenta koje je proveo, ali i cijeli niz drugih vještina koje je morao svladati. Tako je bio prisiljen naučiti piliti metalne cijevi, vaditi krv iz ruke svojim kolegama, koristiti se mikroskopom te raznim medicinskim instrumentima, poput oftalmologa raditi preglede oka, upravljati svemirskim roverom...
- Da biste postali astronaut nije vam dovoljna samo fizička i psihička pripremljenost, nego još niz različitih vještina. Kada bismo to uspoređivali s nekim profesijama, moglo bi se reći kako je nužno da istodobno budete i liječnik, i građevinski radnik, i učitelj, i vodoinstalater, i mikrobiolog... Morate biti spremni naučiti sve – pojasnio je Parmitano te naglasio kako je njemu najljepši, ali i najtužniji posao bio fotografiranje našeg planeta te promatranje različitih promjena koje se na njemu događaju.
Pokazao je tako fascinantnu fotografiju nazvanu Dorijanovo oko, koja prikazuje središte uragana Dorijana, najsnažnijeg uragana 2019. i jednog od najsnažnijih uragana uopće u povijesti čiji su vjetrovi dosezali brzinu i do 295 kilometara na sat.
- Na žalost, naš plavi planet je te 2019. i početkom 2020., dok je trajala moja misija, bio izuzetno crven. Uživo sam pratio kako požari uništavaju pluća našeg planeta, amazonsku prašumu, ali i kako se vatra širi cijelim australskim kontinentom. U jednom trenutku izgledalo je kao da će sve izgorjeti – rekao je talijanski astronaut te upozorio na dramatične klimatske promjene velikim dijelom izazvane upravo djelovanjem čovjeka, o čemu je govorio i na nedavnoj klimatskoj konferenciji COP26. Učenici su za Parmitana imali i neka svakodnevnija pitanja.
Trčao polumaraton
- Dugo ste bili u svemiru, a kako ste se tuširali? – zanimalo je jednog učenika.
- Brisali smo se posebnim vlažnim ručnicima koji sadrže kemikaliju sličnu šamponu i sapunu. U međunarodnoj svemirskoj postaji nema prljavštine, a i ne znojite se previše, tako da je to sasvim dovoljno kad ste gore, više vam dobro dođe da se osvježite nego operete u pravom smislu te riječi – odgovorio je Talijan.
- Koliko dugo vam je trebalo da se ponovno naviknete na gravitaciju kad ste se vratili na Zemlju? – pitao je drugi.
- Oko mjesec dana, ali to ovisi od čovjeka do čovjeka. Svi astronauti dužni su prolaziti stroge liječničke kontrole i biti pod nekom vrstom stalnog medicinskog nadzora nakon povratka onoliko dugo koliko su i proveli na postaji. Ako ste u postaji proveli četiri mjeseca, smatra se da tijelu treba četiri mjeseca da se potpuno navikne na zemaljske uvjete – kazao je stažom najuspješniji astronaut ESA-e koji je mjesec i pol dana nakon što se vratio sa svoje posljednje misije trčao i polumaraton.
>> VIDEO Meteorolog otkrio kolika je vjerojatnost da na Božić padne snijeg
Svemirska šetnja ?? A Svemirska stanica juri brzinom cca 1.500 km/h oko Zemlje. Znači to je trebala biti raketna šetnja !?