Vatikan je pozdravio odluku Opće skupštine UN-a da se Palestinskoj samoupravi da status države promatrača. Europa se podijelila u glasovanju. Za davanje Palestini statusa promatrača u UN-u, kakav ima i Vatikan, glasovale su gotovo sve europske mediteranske zemlje, dakle Francuska, Italija, Španjolska, ali se Hrvatska suzdržala, kao i Njemačka, na primjer.
Oko palestinskog pitanja podijelile su se i države bivše Jugoslavije pa su Hrvatska, BiH i Crna Gora ostale suzdržane, a Srbija i Slovenija glasovale su za davanje Palestini statusa promatrača.
Poseban status Jeruzalemu
Papa Benedikt XVI., prije povratka iz Tel Aviva u Vatikan u svibnju 2009. godine, izjavio je, zatraživši prekid nasilja i terorizma, da je univerzalno priznato kako “Država Izrael ima pravo da postoji i uživa mir i sigurnost unutar međunarodno priznatih granica. Neka na isti način bude priznato palestinskom narodu pravo na neovisnu suverenu državu, na dostojan život i slobodno kretanje. Neka rješenje o dvjema državama (two-state solution) postane stvarnost, a ne da ostane snom”.
Benedikt XVI. prema palestinskom se pitanju odnosi kao i Ivan Pavao II. Palestinskog čelnika Jasera Arafata Ivan Pavao II. primio je u Vatikanu čak 10 puta. Arafat je više od ijednog čelnika bio u Vatikanu. U 27 godina pontifikata Ivana Pavala II. posjetili su ga šefovi država 712 puta, a predsjednici vlada 228 puta. Wojtyla je primio državnike gotovo svih zemalja, osim kineskih, a Arafat je bio najčešći gost u Vatikanu.
Sada je Sveta Stolica pozdravila odluku UN-a glede statusa Palestine. Vatikan i PLO u veljači 2000. godine potpisali su sporazum o potpori priznavanju posebnog, međunarodno jamčenog statusa gradu Jeruzalemu, kako bi u Svetom gradu bio zajamčen pristup svim svetim mjestima. Sada Vatikan poziva međunarodnu zajednicu na intenziviranje inicijativa kako bi se postigao trajan mir i poštovala prava Palestinaca i Izraelaca.
Za razliku od američke diplomacije koja je odluku o Palestini ocijenila kontraproduktivnim i novom preprekom za mir (državna tajnica Hillary Clinton i američka veleposlanica u UN-u Susan Rice), Vatikan drži kako je to prilika za postizanje trajnog mira. Izrael drži kako samo pregovori mogu dovesti do konačnog i trajnog mira s Palestincima. Izraelski premijer Benyamin Netanyahu drži kako glasovanje u UN-u ne donosi nikakvu promjenu.
Novi poticaj dijalogu
– Palestinska država neće biti stvorena dok ne bude priznala Izrael kao državu židovskog naroda, bez proglašenja prekida sukoba i bez stvarnih mjera sigurnosti koje će braniti Državu Izrael i njezine stanovnike – kazao je Netanyahu.
No, nakon ovog izjašnjavanja Staklene palače mnogo se toga mijenja. Tako priznata Palestinska samouprava ima, na primjer, pristup mnogim međunarodnim ugovorima i organizacijama iz kojih je do sada bila isključena. Palestinci bi sada mogli tužiti Izrael Međunarodnom kaznenom sudu. Upravo zbog te činjenice mnoge se države pribojavaju takvog palestinskog statusa u UN-u. Palestinska vlast zajamčila je da neće automatski tužiti Izrael. Takav će potez, istaknuli su, ovisiti o izraelskoj politici naseljavanja okupiranog teritorija.
Palestinski čelnik Abu Mazen želi sada da Vijeće sigurnosti prizna Palestinu kao članicu UN-a. No, svojedobno su na prijedlog za punopravno članstvo Palestine u UN-u Sjedinjene Države uložile veto. Ipak, povijesno davanje Palestini statusa promatrača moglo bi, drže mnoge diplomacije, dati novi poticaj dijalogu. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon jasno je pozvao Palestince i Izraelce: “Došlo je vrijeme za oživljavanje mirovnog procesa.” Možda će sadašnja odluka Glavne skupštine UN-a stvarno biti onaj ključni korak u hodu prema miru na Bliskom istoku.
Tko ih ne bi poznao skupo bi ih prodao. Sveta stolica pljesce! Logicno. Svetoj stolici je do Palestinaca stalo kao i do pisljivog boba.