Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Bingeanje

Vodoinstalateri Bijele kuće na satiričan način nastoji prikazati zavjerenike afere Watergate

18.05.2023.
u 17:05

Priča o aferi Watergate jedna je od najispričavanijih storija američke povijesti. No, uvijek je prepričavana ili iz kuta Woodwarda i Bernsteina, dvojice novinara koji su aferu razotkrili, ili iz kuta predsjednika Richarda Nixona. No, nikada iz kuta samih počinitelja, Howarda Hunta i Gordona Liddyja

Vodoinstalateri Bijele kuće, HBO Max
Izuzmemo li ubojstva predsjednika Lincolna i Kennedyja, ne bismo rekli da postoji značajniji događaj američke političke povijesti od opoziva predsjednika Richarda Nixona. O skandalu koji je to izazvao, aferi Watergate, snimani su brojni filmovi, bilo da se radilo o pokušaju prenošenja autentične priče iz kuta novinara Boba Woodwarda i Carla Bernsteina, koji su aferu razotkrili uz pomoć “dubokog grla” u “Svim predsjednikovim ljudima”, bilo da se radilo o biografskim filmovima poput “Nixona”, ili priči o samom “dubokom grlu”, Marku Feltu, pa čak i samom “Forrestu Gumpu” koji se afere dotiče na svoj način. No, tek povremeno se kamera doticala izravno provoditelja ideje o provali u sjedište Demokratske stranke, E. Howarda Hunda i G. Gordona Liddyja. I to je velika pogreška, jer u očima površne javnosti ta dvojica ispadaju ozbiljnim tajnoslužbaškim operativcima za koje nitko nikada ne bi niti čuo da nije bilo sposobnih novinara The Washington Posta koji su ih razotkrili. Nova HBO-ova serija o dvojici provalnika u urede hotela Watergate priča ponešto drugačiju priču. A to je da su Hunt i Liddy, zajedno s ostalim članovima bizarne parade koja je namjerila špijanjem demokrata iznjedriti novi mandat za nepopularnog Dicka Nixona, zapravo prilično ozbiljni bedaci. “Vodoinstalateri Bijele kuće” na dobar i vješt način balansira između povijesnih činjenica i satiričnog prikaza glavnih aktera dogđaja koji je bio kulminacijom potresa u Sjedinjenim Državama uzrokovanih ratom u Vijetnamu, pa nešto ranije i borbom protiv rasne podijeljenosti. Justin Theroux kao Liddy i Woody Harrelson kao Hunt očekivano su odlični u ulogama dvojice zavjerenika koji letaju Amerikom kako bi organizirali konspiraciju kojoj je cilj sačuvati Nixonovo predsjednikovanje, a na kraju bivaju razlogom neslavnog kraja Nixonova boravka u Bijeloj kući. Jer, provaliti u ured Demokratske stranke u potrazi za materijalom koji bi otkrio strategiju eventualnih Nixonovih protukandidata ili razotkrio osobe koje bi se bavile kaljanjem predsjednikova ugleda blesavo je samo po sebi, a dodatno ako ostaviš cijeli niz tragova. Jer si angažirao potpune amatere. Afera Watergate nema potencijal duboke priče i sumnji kao što to ima Kennedyjevo ubojstvo jer je naprosto sve razotkriveno. Ali, taj dio koji bi se bavio osobama Liddyja i Hunta nedostajao je. Napraviti to nije lako jer koliko ozbiljne bile konzekvence njihovog čina, toliko su njih dvojica neozbiljni kao akteri. Za nas “Vodoinstalateri” su dovoljno dobri da se odgleda svih pet epizoda, a sigurno će zanimati i ljubitelje povijesti gdje je vremenom sve manje onih svjesnih značaja afere Watergate.

Smiješna strana povijesti 2, Disney+
Koliko smo se puta nasmijali na sitne štoseve u “Smiješnoj strani povijesti”. I ponovo pri svakom novom gledanju. Mel Brooks ostao je autentičnim majstorom skeč-komedije desetljećima, a jedan od najvećih njegovih uspjeha svakako je bila i “Smiješna strana povijesti”. Parodirana povijest s naglaskom na Ameriku sa svim političkim i inim nekorektnostima dozvoljenima početkom 80-ih kada je film snimljen izazivali su šokove od smijeha izazvanog zarazno zabavnim i pamtljivim humorom, ali i jednako dobrom glumom. Iako je drugi dio najavljen na kraju filma, nije nikada snimljen. I sada je, više od 40 godina poslije, odlučeno da se nastavak snimi u obliku serije. Dobra vijest - Mel Brooks je nevjerojatno vitalan i sa svojih 97 godina. Loša vijest - drugi dio “Smiješne strane povijesti” nije ni blizu prvoga dijela. Dijelom je to zbog objektivnih okolnosti novovijeke kulture i korektnosti, a dijelom i zato što je format skečeva odavno poražen od stand upa. I tome ne pomaže ni simpatičan polusatni format. Ali dobro, sad možemo spavati mirno, dočekali smo drugi nastavak a i dalje ćemo rado gledati prvi.

Mother, Netflix
Jennifer Lopez vjerojatno je najobjavljivanija žena na svijetu, opravdano, simbol ljepote kao i uspjeha s pravom je čini uzorom žena pa i manjinskih zajednica, kad smo već kod toga. No, to ipak nije zbog njezinih filmova od kojih je jedan zapravo simboličan broj koliko-toliko uspješan. Pa je i to razlog što novi film jedne od najpoznatijih žena svijeta ne stavljamo kao glavnu najavu. Iako je “Mother” očito ambiciozan film, što se vidi već po glumačkoj ekipi gdje su, primjerice, Joseph Fiennes i Gael Garcia Bernal, najbolje je dobro ga pogledati. Iako se čini kako je riječ od provjerenoj kombinaciji stereotipa majke koja štiti kćer na sve načine raspolažući tu i različitim vještinama baratanja oružjem i borbe te visoke doze akcije u dobro kreiranom okolišu. Moglo bi to zapravo biti dobro, pa treba odvojiti vremena i dobro pogledati film. Ionako dugovječnost popularnosti Lopezove nije bez razloga, dugo njegovan imidž i bezvremenska ljepota garantiraju nastavak popularnosti pa i gledanost svakog novog uratka.

Prolaz, RTL Play
Vrijedi redovito zaviriti i u domaće usluge gledanja na zahtjev pa smo tamo pronašli sjajnu seriju s njemačkog govornog područja, “Prolaz” je izvrsno ocijenjena kriminalistička serija koja vuče korijene negdje kod norveškog “Mosta”. Priča počinje pronalaskom tijela čija je jedna polovica na njemačkoj, a druga na austrijskoj strani snijegom zavijenih planina. No, pitanje koja će policija rješavati ubojstvo nevažno je u odnosu na sve što čeka austrijskog detektiva Gedeona Wintera i njemačku mu kolegicu Ellie Stocker. Dvoje bitno različitih ljudi rješavaju slučaj koji je misterija od početka u okolišu koji je sve samo nije gostoljubiv. “Prolaz” je dobar primjer kako se prečesto zaboravlja na europsku kvalitetu u kriminalističkim serijama, a koja sve više prerasta i u druge žanrove s produkcijama podjednako kvalitetno posloženim kao bilo koja američka ili britanska. Serija također dokazuje i kako je njemačka produkcija danas vodeća u Europi, pri čemu je značajno nadmašila francusku koja je posljednjih godina doista podosta izgubila na ambiciji.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije