U baranjskim Kneževim vinogradima 22. siječnja ići će vinogradari u svoje vinske gradove na - Vincešku, u istočnoj Slavoniji, na Principovcu ponad Iloka, ići će na - Vincelovo, u Brodskom Stupniku kod Vinkovića ići će na - Vinkovo, u zapadnoj Slavoniji, na Lipovici nad Cernikom, ići će na Vinceto, a u Prigorju, Zagorju i Međimurju na - Vincekovo.
Blagdan Svetog Vinka, u hrvatskim se pučkim običajima obilježava rezidbom trsova, kićenjem čokota slasnim kobasicama, zalijevanjem vinove loze lanjskim vinom, a sve uz pjesmu i proštenje vinogradarima je jedan od najznačajnijih.
Povijesni izvori kažu da sveti Vinko, crkveni đakon iz španjolske Saragose, nije imao nikakve veze s vinom. No, najvjerojatnije su njegovo ime i dan kada se obilježava vinogradare podsjetili na početak radova u goricama i na početak nove vinogradarske godine.
Podnapičak
Prvog vinogradarskog i vinarskog sveca svetog Vinka kod nas se slavi odlaskom gorice i rezanjem rozgvi koje će vinogradari poslije staviti u vodu i po pupovima vidjeti kakva će vinogradarska godina biti. Dakako, svetkovine nema bez dobra zalogaja. To više što je za pijaču važna dobra podloga ili - podnapičak.
Kod Tunje Vinkovića u Brodskom Stupniku tradicija je da se u vinogradu peku šarani na rašljama. Kako su ribe "laka hrana", na rašljama se nađu i kobasice i slanina.
U Cerniku će domaćin u kolibi kod vinograda pripremiti paprikaš od zeca. Istini za volju, danas su te zečje paprikaše zamijenile kobasice i roštiljanje.
To je jednostavnije i lakše pripremiti, jer ženama pristup u vincekovsko društvo nije dopušten. Slično je i u Prigorju, pa i u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
No, ostalo je zapisano da su prigorski vinogradari za taj dan pripremali vinogradarski zamotak.
Žena vinogradara nabrala bi lišća s trsa kada je u naboljoj vegetaciji. Lišće bi dobro naparila tako da omekša, a potom ga spremila na hladno mjesto, u novije doba u zamrzivače.
U vinograd s loncem
Dan uoči Vincekova domaćica priprema zamotuljke (sarmice). Listove stavi u vodu s uljem da ponovno omekšaju, potom ih ocijedi, pripremi smjesu kao za uobičajenu sarmu i zamata je u listove vinove loze. Pripremi zapršku koju zalije vodom, a kada zaprška zakipi, u nju stavlja male vinogradarske sarme.
Kad su sarmice kuhane, dodaje im kiselo vrhnje i nasjeckani kopar. Potom se sve još malo prokuha s dodatkom vina, prema vlastitoj želji i ukusu. Kad je vinogradarska sarma gotova, gazda može u vinograd, gdje će je u klijeti samo malo podgrijati i podijeliti s pajdašima. A poslije toga, kažu, najbolje paše kuhano vino.
U postojbini svetog Vinka Saragosi na taj se blagdan goste pak ukusnom piletinom s crvenom paprikom. Naravno, uz čašu vina. U slast i živjeli!
