Dva naizgled nepovezana događaja iz ovog tjedna, jedan vezan za doslovno nasilje, a drugi za pravno-političko, vuku podrijetlo iz iste tradicije nepoštovanja institucija i stručnih autoriteta te svjedoče o rastućoj kulturi sile i primitivizma. U ponedjeljak je u Klisu otac (LBTG politički korektnom terminologijom kazano – roditelj 2) učenice šestog razreda, nezadovoljan zaključenom ocjenom “dobar” svoje kćeri upao na školski sat i fizički nasrnuo na nastavnicu biologije, a potom i na ravnatelja koji joj je pritekao u pomoć. Razočaranost zaključenom ocjenom dijelom je i rezultat potpuno bezvezne odluke ministra Jovanovića o ukidanju ocjenjivanja na polugodištu, što se u nastavnoj praksi već pokazalo kao loša odluka, jer roditelji više na prate “prolazno vrijeme” na pola školske godine pa se onda na kraju silno iznenade zaključnom ocjenom. Prosvjetari su danas pritisnuti sa svih strana. Rade društveno najvažniji posao obrazovanja i odgoja novih generacija u nesređenoj državi, pod katastrofalnim ministrom, sa sve problematičnijim učenicima i uz iživljavanje prorežimskih medija koji ih svako malo prozivaju kao bitange i neradnike koji rade nekoliko sati dnevno i imaju godišnje tri mjeseca praznika. Takvi, naravno, nemaju pojma što znači odgajati i obrazovati trideset pubertetlija formiranih na sadržaju komercijalnih televizija i najplićoj internetskoj razbibrigi, malih konzumenata kojima roditelji posvećuju sve manje vremena, a ispunjavaju sve više hirova, i koji su po svjedočenju nastavnika sve razmaženiji, agresivniji i nezainteresiraniji. Pritom svaki roditelj i dalje misli kako mu je dijete najpametnije i nepogrješivo, prema onoj – pametan mi je mali, samo ne voli učiti. Istodobno, konkurencija među njima je sve veća pa dolazimo u situaciju da svi moraju biti odlikaši. Stoga i pritisak roditelja postaje sve veći, što je kulminiralo upadanjem na sat i lupanjem nastavničinom glavom o stol. Takvu bi agresiju trebalo posebno strogo kažnjavati, poput napada na policajca u SAD-u, jer škola u civiliziranu društvu mora biti svetinja. Oskvrnut je nastavni sat, u učionicu je upao onaj kome tu nije mjesto, pred učenicima je tukao i ponižavao nastavnicu, uništio joj autoritet te istraumatizirao prisutne učenike, pokazavši kako nema razlike između škole i ulice. Hoćemo li sada svi četvorke i petice utjerivati pljuskama i krošeima? Hoće li uskoro bolje ocjene imati djeca koja imaju jačeg ili bolje naoružanog tatu? Tko će, ako se ove tendencije nastave, uopće željeti raditi u državnoj školi? Kako to da ljudi silno paze na to kome daju automobil u ruke na servis, a svejedno im je tko će im, i u kakvim uvjetima, odgajati i obrazovati dijete?
Nepoštovanje škole, poučavanja i učenja kod nas, nažalost, ima dugu tradiciju. I danas se podgrijava dojam kako uspjeh u školi nema nikakve veze s kasnijim “uspjehom” u životu, što je potpuno pogrešno. Ako ne učiš, vrlo je mala vjerojatnost da ćeš postati bogat kao Kerum, a golema je da ćeš crnčiti kod Keruma za tri tisuće kuna ako uopće dobiješ i takav posao. A i njemu bi život i orijentiranje u njemu bilo puno lagodnije da je imao priliku bolje se obrazovati. Rašireni antiintelektualizam je samo površinska manifestacija općeg nepoštovanja institucija, struke i stvarnih autoriteta.
Ovog tjedna su vodeći hrvatski stručnjaci za ustavno pravo upozorili da bi “Odbijanje Hrvatskog sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo negiranje same biti referenduma narodne inicijative i moglo bi imati nesagledive posljedice po ustavnu stabilnost zemlje”.
Radi se o pravnicima različitih političkih orijentacija, među kojima su nedvojbeno neki koji ne podržavaju referendumsko pitanje za koje je inicijativa U ime obitelji prikupila više od 700 tisuća potpisa, ali kao legalisti govore o proceduri i zakonima koji se moraju poštovati. Vodećim stručnjacima za ustavno pravo lekciju je održao Peđa Grbin, koji se u ustavom pravu snalazi kao Jeti u staklarskoj radnji. SDP-ov pulski kadrovski promašaj, kojeg su nasadili na čelo saborskog Odbora za Ustav, danima daje protuustavne izjave. Jeti je ideološko unuče onih koji su tvrdili kako se ne treba držati zakona kao pijan plota pa volji naroda prijeti saborskim, tj. partijskim vetom jer se on ne slaže s tim referendumskim pitanjem, a ima “neobvezujući mandat”, pa valjda onda nije obvezan poštovati ni Ustav, ni zakone ni pravnu struku. Čemu služi referendum ako ga na kraju po njegovoj interpretaciji mora amenovati saborska većina? To šprdanje s Ustavom i vodećim stručnjacima u zemlji je zastrašujuće. Možda Grbin kao jedan od većih gubitnika lokalnih izbora želi pokazati dodatnu budnost pa zato pregoni, a možda uime partije želi isprovocirati situaciju u kojoj će predsjednik raspustiti Sabor i raspisati prijevremene izbore, što nije nelogično. Uzevši u obzir postojeće tendencije gotovo je sigurno da će stanje u zemlji za godinu ili dvije biti gore nego danas pa je vladajućima bolje ići na izbore što prije. Uz to im na ruku ide i završetak suđenja HDZ-u koje se predviđa za kraj godine, što je odličan tajming za izbore iz perspektive vladajuće koalicije. No to je optimistična varijanta jer bi značila da vladajući imaju neki sustav i strategiju. Druga varijanta je još gora, jer bi ostavljala zaključak kako je na djelu potpuni kaos u kojem predsjedavajući saborskog Odbora za Ustav lupeta po vlastitom nahođenju, pljuje po ustavnim odredbama i minira ono o čemu bi trebao skrbiti. Ili je za njega od profesora Smerdela po pitanju ustavnog prava mjerodavniji Mile Kekin?
Je li za šefa saborskog Odbora za Ustav od prof. Smerdela po pitanju ustavnog prava mjerodavniji Mile Kekin?
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
