Tek svaki deseti potrošač u Hrvatskoj nije promijenio svoje kupovno ponašanje zbog aktualne gospodarske krize. Kod većine su, međutim, itekako vidljive promjene. U odnosu na prethodnu godinu vidljiv je veći pomak u zahtjevu za nižim cijenama i sniženjima. Cijene pomnije nego prije prati više od 60 posto ljudi, kao i promocijske akcije, što je potvrdila polovica ispitanika u GfK-ovom istraživanju o potrošačkim navikama u maloprodaji.
Privatne marke
A ono kaže da su privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca definitivno osvojile svoje kupce: barem neke kupuje više od 70 posto potrošača, a 15 posto kupuje ih redovito. Sve više ljudi tjednu ili mjesečnu nabavku obavlja po unaprijed sastavljenom popisu (54 posto), što je prvi savjet za uštedu. Međutim, ostatak ih još kupuje impulzivno, a za velike kupovine presudno je u 70 posto slučajeva ići automobilom.
Važan je marketing
Osnovni razlozi zbog kojih najviše trošimo kod pojedinih trgovaca variraju. Blizina mjesta posebno je istaknuta u slučajevima Konzuma, Bille i Tommyja, a širok asortiman kod Kauflanda, Mercatora, Plodina, Interspara i KTC-a. Cijene su na prvome mjestu kod Lidla i Getroa. Promatrano po formatima trgovina, 44 posto novca potroši se u supermarketima, najpopularnijem obliku trgovine. U odnosu na prethodnu godinu veći je rast zabilježen kod hipermarketa (s 19 na 26 posto) a i diskonti su porasli s dva na šest posto. Pad imaju jedino male trgovine, od 24 na 18 posto.
Uočljivo je da Konzum prednjači u nekoliko kategorija. Najpoznatiji je (slijede Getro, Lidl, Mercator, Billa, dm, Kaufland, Plodine i Metro), a kod njih se najčešće kupuje i najviše troši.
– To je logično zato što Konzum ima višestruko veći broj trgovina od ostalih – podsjeća Domagoj Ferdebar, gospodarski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Ferdebar zaključuje da primat na tržištu drže lanci koji najviše ulažu u reklamiranje te da je važna blizina trgovine kad odlučujemo kamo u kupnju. Tome u prilog ide i prelijevanje glavnine prometa u supermarkete i hipermarkete nauštrb malih dućana, a taj je trend započeo još potkraj devedesetih, kada su se počeli otvarati.
