Zdravlje je najveće bogatstvo, kaže stara narodna, a i 90% Hrvata smatra zdravlje osnovnom pretpostavkom dobrog života. Ipak, prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) deveta smo najdeblja nacija u svijetu, s čak 90% građana koji se ne bave dovoljno fizičkom aktivnošću (najmanje 150 minuta tjedno) i ne unose dovoljno voća i povrća u prehranu (najmanje pet obroka u danu). Postavlja se pitanje znamo li uopće što sve možemo učiniti za svoje zdravlje? Istraživanja GfK pokazuju da se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobroga mentalnog osjećaja koji se još može opisati kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti, sreće. Stoga ne čudi da se manifestacije i jednog i drugog navode među tri najčešća odgovora hrvatskih građana na pitanje što bi sve mogli poduzeti kako bismo što više poboljšali svoje zdravlje – vježbati (36%), zdravije jesti (29%) i smanjiti stres (24%).
Građani su, nadalje, svjesni kako bi njihovu zdravlju pridonio prestanak pušenja (19%; što je oko 2/3 svih pušača), smanjenje tjelesne težine (17%), pijenje više vode (16%), manje nezdrave hrane (15%), više sna (12%), pokazuje ispitivanje GfK. Uzimanje vitamina/minerala/lijekova i češći posjet liječniku nalaze se u donjem dijelu liste odgovora, što upućuje na to da smo ipak svjesni da za svoje zdravlje mnogo toga možemo učiniti sami i to bez većih financijskih izdataka. Ostaje pitanje, koliko imamo volje da se bavimo svojim zdravljem, prije nego što se ono naruši.
Zanimljivo je pogledati razlike između pojedinih skupina ispitanika.
Žene se, češće od muškaraca, odlučuju za vježbanje (40% žena, 32% muškaraca), pijenje vode (21% žena, 10% muškaraca) i više spavanja (13% naprema 11% ). Muškarci, češće nego žene, navode da bi manje radili (12% naprema 7% ) i pili crno vino (12% naprema 4%).
Zanimljivo je kako jednak broj žena i muškaraca navodi smanjenje stresa (24%), dakle nema percepcije da su jedni, odnosno drugi više pod stresom.
Najmlađa ispitana dobna skupina (18 do 24 godine) češće nego ostale dobne skupine navodi da bi za poboljšanje svoga zdravlja trebali piti manje alkohola (17%), a piti više vode (23%).
Slavonci, poznati po odličnim suhomesnatim proizvodima i jakoj, začinjenoj trpezi, češće od ispitanika u drugim regijama navode da bi trebali jesti manje nezdrave hrane (20%), što govori da je dobar dio građana ove regije svjestan nepovoljnog učinka pretjerane konzumacije mesa na svoje zdravlje.
Temperamentni Dalmatinci, češće nego ispitanici iz ostalih regija, navode da bi njihovu zdravlju pomoglo da se više zabavljaju (14%).
Najstarija dobna skupina (stariji od 65) svjesna je da bi bili zdraviji da uzimaju sve lijekove kako je propisano (18%), a zanimljivo je da je „kult“ liječnika i dalje najjači u selima (naselja koja broje do 2000 stanovnika) – ispitanici iz sela češće nego oni iz većih naselja navode uzimanje vitamina/minerala i češće posjete liječniku. Ne čudi što je potreba za vježbanjem, zdravijim hranjenjem te smanjenjem stresa značajno manja upravo u manjim naseljima, gdje je ritam života mirniji, „sjedalački“ način života je znatno rjeđi, a prehrambene namirnice nerijetko dolaze iz vlastitog uzgoja.
Za mog susjeda vrijedi drugo pravilo......on je najzdraviji ako drugi vide njegov mercedes ispred kuce....to se vidi......a hrani se, ajme, bolje da ne pisem....ima 140kg, pa daljnji komentar je suvisan