Jedna jabuka na dan tjera doktora van, narodna je krilatica za koju bi mnogi rekli da je 100% točna. No ne i uvijek. Voće i povrće može nam doći i glave čemu je jedan od najboljih dokaza epidemija Escherichije coli koja je prije nekoliko godina u Njemačkoj i nekoliko drugih zemalja ubila više desetaka ljudi i neopravdano uništila veliki broj proizvođača krastavaca, rajčica i zelene salate na koje je pala sumnja.
Domaće i organsko, a opasno
Uzrok je na kraju nađen u svježim klicama soje koje su se zalijevale vodom onečišćenom fekalijama pa nije čudno što se sve više današnjih analiza, a i statistika RASFF-a (Sustava brzog uzbunjivanja o hrani u EU) “klade” na voće i povrće po pitanju zdravstvene neispravnosti. Oni prema RASFF-u zauzimaju prvo mjesto ljestvice “opasnosti”, a slijede riba, orašasti plodovi i sjemenke. A da u tome ima istine, pokazalo je i 10-godišnje istraživanje bolesti i hospitalizacija izazvanih različitim vrstama hrane koje je proveo američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. “Zdrave” namirnice, uključujući voće i povrće, bile su, tvrde, odgovorne u 46% slučajeva bolesti, a meso i perad u 22%. Čak i kad se hvalimo da je domaće i organsko, najopasnije može biti lisnato povrće, špinat i salata koji u najekstremnijim slučajevima mogu izazvati i zatajenje bubrega. I to samo zato što voće i povrće uglavnom jedemo sirovo – i neoprano!
– Ne bih se direktno složila da je povrće i voće opasnije od mesa i neke druge lako pokvarljive hrane, ali može biti ako ga se jede direktno sa zemlje – kaže dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Sve voće i povrće koje jedemo obavezno moramo oprati, čime se sprečava najmanje 98% potencijalnih problema. Ne treba vjerovati čak ni prijateljima i rodbini kad vam kažu da je to što su vam donijeli iz svog vrta organsko, neprskano… i da se odmah može jesti s tla ili s drveta.
– Možda su po tlu hodale životinje i kukci i ostavljali izmet, ptice nebeske slale svoje projektile… – kaže ona ističući kako i prirodno gnojivo u vrtovima i na njivama može biti opasno. Treba biti zrelo prije posipanja, nikako svježe, inače na njemu može biti puno opasnih patogenih mikroorganizama poput salmonele, E. coli, stafilokoka… A dok nas kumeki i kumice na tržnicama uvjeravaju kako je i njihovo voće i povrće zdravo i neoprano, činjenica je da ne znamo ni tko ga je brao. U Zavodu su nalazili i salmonelu na jagodama, E. coli i na trešnjama… čemu je najčešće razlog nepranje ruku nakon zahoda. Od 10 svježe cijeđenih sokova naranče svojedobno uzetih iz naših kafića samo su dva prošla na ispitu. U jednom je nađen i E. coli, a ostali su imali barem kvasce i plijesni, kakvi se obično nalaze na oštećenim dijelovima biljaka.
– Jedna pljesniva naranča kontaminirat će ostale, a posljedice bi se izbjegle da se prije guljenja ili cijeđenja operu – napominje dr. Kovaček .
Kod mesa je pak najbitnija dobra termička obrada.
– Od zdrave, svježe zaklane životinje meso je sterilno i obično se naknadno zagadi nepravilnim rukovanjem ljudi, prljavim priborom i površinama, “truleks” krpama kojima neki brišu meso… – nabraja dr. Kovaček.
Smrtonosne bakterije
Najopasnije je meso izrezano na manje komade, mljeveno, pakirano mlado meso poput piletine puno vode u kojemu se lako množe bakterije… No za razliku od voća i povrća, kod mesa je često puno lakše uočiti promjene, kvarenje i gadan miris, a ako su i izostali mirisi i već se razvile bakterije, dobrom termičkom obradom mesa opasnost će se svesti na minimum.
Velika grupa enterobakterija fekalnog porijekla, salmonela i E.coli koje su vrlo često patogene, mogu doći i iz crijeva životinja. U svinjetini se u mišićima može nalaziti opasan parazit trihinele, zbog kojega svaka svinja prije puštanja u promet mora na uzorkovanje, dok se drugi paraziti poput metilja i trakavice u nas rijetko nalaze.
Hrvatsku je nedavno potresao i smrtni slučaj djeteta zbog salmonele u jajima. No dr. Kovaček kaže kako su jaja u nas prema analizama uglavnom dobra.
Mlijeko se lako zagadi i u primarnoj proizvodnji, a kod njega je najopasnija listerija, pogotovo za trudnice, jako malu djecu, teško bolesne osobe…
– No dobro je da se termičkom obradom bakterije salmonele i E. coli ubijaju već na 60 stupnjeva, a listerije na oko 71 stupanj, ovisno je li mlijeko već bilo pasterizirano ili ne – objašnjava dr. Kovaček ističući kako je teško reći koja je bakterija najopasnija za čovjeka jer sve ovisi i o dozi.
Svaka, čak i one bakterije koje uobičajeno ne uzrokuju infekcije, kod osjetljivih pojedinaca mogu biti smrtonosne. Samo što je to češće kod E. coli i listerije, a relativno rijetko kod salmonela i nekih drugih rjeđih uzročnika trovanja hranom.
>> Brokula i karfiol? Da, ali na pizzi
>> Štetni aditivi u hrani koje treba izbjegavati
Inspekcija treba pojačati nadzor ALI bez povlaštenih lobija bilo koje vrste.