Više od polovice svjetske populacije ima smeđe oči, što ih čini najčešćom bojom očiju općenito. Međutim, smeđa nije uvijek najčešća kada su u pitanju određene etničke skupine. Boja očiju dolazi od pigmentacije šarenice - mišićnog tkiva koje kontrolira veličinu zjenice i propušta svjetlost unutar oka. Unutar šarenice nalazi se niz pigmenata koji vašim očima daju boju. Kombinacija pigmenata i način na koji su raspoređeni određuju vašu specifičnu nijansu. Sve se to svodi na genetiku, piše Healthline.
Prema Američkoj akademiji za oftalmologiju, u jednom su trenutku svi ljudi imali smeđe oči. Zatim je zajednički predak doživio promjenu gena koja je dovela do toga da oči njihovih potomaka proizvode manje melanina. Melanin može zaštititi oči od oštećenja od sunca. To može objasniti zašto su smeđe oči češće u toplijim klimama diljem Azije i Afrike.
Najčešća boja očiju na svijetu je smeđa, najzastupljenija je među stanovništvom Afrike, Europe i dijelova Azije te Amerike. Ima je nekih 70 do 80 posto svjetske populacije. Najrjeđa boja je zelena, naime tek dva posto ljudi rodilo se s takvom bojom ičiju i uglavnom žive u zapadnoj, sjevernoj i središnjoj Europi. Plavookih ljudi je nekih 8 do 10 posto, a najčešće se pronalaze u sjevernoj i istočnoj Europi. Oči boje jantara mogu se naći u Pakistanu, Italiju, Francuskoj, Španjolskoj te na Balkanu. Boju lješnjaka uglavnom imaju žitelji Bliskog istoka, Brazila i sjeverne Afrike dok je sivkasta najviše rezervirana za područje sjeverne i središnje Azije ze Bliskog istoka.
Kako se određuje boja očiju? Znanstvenici su prije mislili da boju očiju određuju dva gena za boju očiju, po jedan od svakog roditelja. Budući da je gen za smeđe boje dominantan nad plavim, vjerovalo se da će plavooka osoba imati dva gena za plave oči, a dvoje plavookih roditelja ne može imati dijete sa smeđim očima. Sada znamo da je to mnogo kompliciranije od toga. Prema starijoj studiji iz 2010., boju očiju određuje do 16 gena koji kontroliraju proizvodnju melanina u šarenici. Melanin apsorbira svjetlost. Kada predmet upija svjetlost, izgleda tamno. Kada ne apsorbira svjetlost, svjetlost se reflektira, a predmet je boje svjetlosti koju reflektira. Svjetlo koje se reflektira od vašeg oka dolazi iz plavog dijela spektra boja. Smeđe oči imaju puno melanina, pa upijaju svjetlost, što ih čini tamnima. Oči boje lješnjaka imaju manje melanina od smeđih očiju, ali više od zelenih očiju. Plave oči imaju najmanje melanina i reflektiraju najviše svjetla. Budući da nasljeđujete gene od svojih roditelja, vaše će oči vjerojatno biti slične boje njihovim očima. Također je moguće da imate smeđe oči čak i ako oba roditelja imaju plave oči.
VEZANI ČLANCI:
Možete li promijeniti boju očiju? Budući da reflektirana svjetlost određuje boju očiju, plave, zelene i oči boje lješnjaka mogu izgledati malo drugačije u različitim uvjetima osvjetljenja. Međutim, nakon što vam se boja očiju odredi u djetinjstvu, vaše se oči ne mogu prirodno promijeniti u potpuno drugu boju. Bebe su iznimka. Melanociti, specijalizirane stanice koje luče melanin, najaktivniji su u prvoj godini života. To znači da se boja očiju obično određuje prema dobi od 1 godine. Međutim, promjene u boji očiju počinju se usporavati kada dijete navrši 6 mjeseci. Možete umjetno promijeniti boju očiju, ali to može biti riskantno.
Znanstvenici objasnili što se od kojeg roditelja nasljeđuje: Od majke inteligencija, ali i ćelavost!
