1. Protein je IN
Istraživanja s područja nutricionizma, osobito zadnjih godina, imaju sve važniju ulogu u prenošenju znanstvenih spoznaja o važnosti redovne konzumacije namirnica bogatih proteinima za zdrav i kvalitetan način života kod svih skupina ljudi. Protein je zaista ''IN''!
2. Proteini i bjelančevine su isto
Proteini i bjelančevine dva su različita naziva istog značenja; proteini odnosno bjelančevine su za život neizostavne hranjive tvari potrebne za rast i regeneraciju svih stanica u ljudskom organizmu. Uz vodu, proteini su najrasprostranjenija molekula u našem tijelu. Nalaze se u svim stanicama i istodobno su njihova gradivna tvar, posebno stanica mišića.
3. Kome su potrebni proteini?
Svima! Iako se prehrana bogata proteinima najčešće veže uz sportaše i rekreativce budući da proteini pomažu pri izgradnji i održavanju mišićne mase, proteini su jednako važni kod svih dobnih skupina, ovisno o količini i potrebama! Tako je, primjerice, vrlo važan unos proteina kod osoba zrelije i starije životne dobi, kao prevencija gubitka mišićne mase (tzv. sarkopenije). Najuspješnije redukcijske dijete (dijete za mršavljenje) upravo su one bazirane na raznolikoj prehrani bogatoj proteinskim namirnicama u sklopu uravnotežene prehrane, dok u svim ostalim dobnim skupinama proteini predstavljaju esencijalni dio pravilne i uravnotežene prehrane.
4. Proteini imaju jači zasitan učinak u odnosu na masti i ugljikohidrate
Proteini imaju znatno jači zasitni učinak u odnosu na masti i ugljikohidrate, zbog čega uslijed prehrane bogate proteinima dolazi do spontanog smanjenja unosa hrane.
Osim toga, osobe koje vode računa o konzumaciji dovoljno proteinskih namirnica imaju tendenciju da manje jedu prehrambene proizvode bogate ugljikohidratima koji su procesuirani industrijskim postupcima (kruh, tjestenina, peciva, krekeri…), a koji su nerijetko glavni uzročnik dobivanja na težini, a ujedno nutritivno siromašne namirnice.
5. Koliko mi treba proteina?
Pravilna i uravnotežena prehrana podrazumijeva unos 20 do 30 posto proteina, 30 do 35 posto masti te do 40 posto ugljikohidrata. Iako se individualne potrebe za unosom proteina razlikuju, EFSA (European Food Safety Agency) kao opću smjernicu definira preporučen unos 0,83 g proteina/kg tjelesne mase.
Napredne nutricionističke smjernice danas definiraju preporučen unos 1 grama proteina na kilogram tjelesne mase kod redukcijskih dijeta, održavanja mišićne mase te uopće kod pravilne i uravnotežene prehrane.
Pojednostavljeno, žena težine 60 kg dnevno pravilnom i uravnoteženom prehranom treba unijeti 60 g proteina. Ako redovno vježba 2 do 3 puta tjedno, dnevna potreba za proteinima raste na 90 g proteina (1,5 g proteina/kg tjelesne mase).
6. Izvori proteina
Quark (kvark – svježi meki sir bogat proteinima), posni sir, mlijeko, jogurt, sirutka, krto meso piletine i puretine, riba, jaja, orašasti plodovi, mahunarke i dr. prirodan su i vrijedan izvor proteina.
7. #PROTEINjeIN
Za više informacija pratite Instagram profil @protein_je_in i Facebook profil Proteinjein, a svoje aktivnosti zabilježite fotografijom i #PROTEINjeIN.
