Još donedavno smatralo se da su Makarska i Sinj, a ne Zagreb, najveća rasadišta domaće alternativne pop i rock scene. Šibenik u posljednje vrijeme preotima vodeću poziciju, a nakon prvog albuma “Apaši” grupe BluVinil, koji je oduševio pop rafinmanom, 11. studenoga pojavljuje se i novi “Zna li itko tajnu srca?”.
Samo godinu dana nakon prvijenca, pokazuje ozbiljnu namjeru da grupa stalnim radom i albumima stigne što dalje, do što više publike. Kritičare su ionako već osvojili, a “Zna li itko tajnu srca?” nije podbacio. Dapače, od uvodne pjesme “Lika” s nostalgičnim premazima Hammond orgulja i melankoličnim tekstom, emocionalni vokal Mateja Nakića vodi vas “preko Like i Karlovca”, ne baš očekivanih toponima u domaćoj pop pjesmi, “od jutra u bolje sutra”, a komotno bi mogao stići i na radijske stanice i postati hit. Kantautorski zanat zapravo je osnova djelovanja BluVinila koji retro zvukom pokazuju razumijevanje pop prošlosti i inkorporiraju je u daleko ironičniju sadašnjost. No, nadamo se da ima mjesta za iskrene pjesme priličnoga komercijalnog potencijala poput ovih BluVinila. Teme o predgrađima – u plesnoj, nostalgično-diskoidnoj pjesmi istog naziva – ili mješavina klavirskih “zasjeda” poput one “U tvojoj sobi”, emocionalnom izravnošću ne zvuče blisko redovitoj domaćoj produkciji. Melodične i melodramatične pjesme bacaju srce autora pod noge slušatelja, što nije čest slučaj kod nas. Pjesme BluVinila zapravo su spoj šansone i pop glazbe, nekog romantičnijeg vremena u kojemu sarkazam i ironija nisu bili dominantni, i odlično su realizirane, poput minijature “Baš kao ti i ja” ili naslovne završne teme o “osam milijardi grešnih duša”.
Sugestivan vokalni učinak i melodije koje se smjenjuju kao na vrpci pokazuju jasnu inspiraciju jer Nakić u jednoj pjesmi pokaže više nego mnogi konkurenti na cijelom albumu. Kao i na prvom albumu, važan detalj produkcija je iskusnog Antonina Šimića iz Greenwood studija, pa je album sretan spoj primjerene produkcije, autorskog materijala i pokušaja da se sunčana emocionalnost Dalmacije prikaže sasvim različito od uobičajene i banalizirane “dalmatinske pisme”. Ove pjesme imaju razlog postojanja.
