U Selcima na otoku Braču održana je 33. Croatia rediviva ča-kaj-što, a maslinovim vijencem ovjenčan je pjesnik Dražen Katunarić.
Tako ni snažan prolom oblaka nije uspio omesti uspješnu jezično-pjesničku smotru koja je utemeljena na "zlatnoj formuli hrvatskoga jezika ča-kaj-što". Smotru je 1991. godine utemeljio dr. Drago Štambuk, njome upravlja i organizira je zajedno s Općinom Selca, Udrugom Croatia rediviva i KUD-om Hrvatski sastanak. Dr. Štambuk je u svom obraćenju pjesnicima komemorirao 80. godišnjicu talijanskog fašističkog paljenja Selaca i pet ostalih bračkih mjesta te istaknuo kako je za ovu obljetnicu u Selcima dovršen krasan vatrogasni dom kao jungovski sinkronicitetni podsjetnik na veliku nevolju.
Za "zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što", koju je osmislio već u djetinjstvu, u vrijeme, kako on kaže, pučke škole, u kojoj je zajedno s ostalom selačkom čakavskom većinom susreo sumartinsku štokavsku manjinu, a danas je to zlatna formula hrvatskog jezika, ujedno i kulturno dobro Hrvatske, stožer i integracijska snaga u jezičnom, književnom, identitetskom i političkom smislu, pa i temelj budućega zakona o hrvatskom jeziku.
Brojnoj publici na Trgu obratili su se i općinski načelnik Ivan Marijančević, izaslanik ministrice kulture dr. Radoslav Bužančić te novi iranski veleposlanik Saeed Kathibzadeh, koji je naveo da je za ča-kaj-što čuo već u svojoj zemlji istaknuvši perzijsku poeziju kao duhovno bogatstvo Irana. Ivana Kurtović Budja, istaknuta lingvistica, govorila je nadahnuto o mukotrpnom procesu koji je doveo do stavljanja "zlatne formulae hrvatskoga jezika" na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Akademik Štambuk pročitao je amblematsku pjesmu "Maslina" Vladimira Nazora te nakon toga otkrio 32. ploču kajkavske pjesnikinje Vere Grgac koja je lani ovjenčana maslinovim vijencem, s njezinim urezanim stihovima, a zatim je uslijedio pravi poetski maraton pjesnika iz svih triju hrvatskih jezičnih dionica.
Bračni par Darko Rundek i Sanda Hržić održao je mali ekološki performans s važnom porukom o nestajanju života na planetu Zemlji i opasnostima koje su među nama. Pjesnici su okupljenoj publici željnoj dobrih stihova govorili svoje ponajbolje pjesme. Bili su to:: Vera Grgac, Acija Alfirević, Pjero Mirić, Stanka Gjurić, Drago Štambuk, Davor Grgurić, Vladimir Tomaš, Stanko Jerčić, Sanda Hržić, Darko Rundek, Ivona Džimbeg, Stana Šćapec, Silvija Buvinić, Marina Katinić Pleić, Jerko Rošin, Darija Žilić, Sanja Mošić,Anastazija Komljenović, Dražen Katunarić, Hrvoje Peruzović, Vlasta Vrandečić Lebarić, Evelina Rudan i Luko Paljetak.
Odlukom prosudbenog vijeća, u sastavu Luko Paljetak, Drago Štambuk i Vlasta Vrandečić Lebarić, ovoljetni maslinov vijenac jednoglasnom je odlukom dodijeljen Draženu Katunariću, koji je time postao poeta oliveatus, s pravom da mu se ploča s uklesanim stihovima podigne kao 33. po redu na sada već slavnom Zidu od poezije. Ovjenčao ga je, kako se uobičajilo, utemeljitelj smotre dr. Drago Štambuk.
U pauzi smotre, dok je žiri vijećao, publiku je svojim novijim skladbama oduševio istaknuti kantautor čakavsko-otočkoga vala Žan Jakopač.
