Najranija povijesna osoba koju su poistovjetili s ‘originalnim’ Arturom je Lucius Artorius Castus, čija je karijera opisana u dva natpisa iz rimske provincije Dalmatia, otkrivenima u Podstrani, mjestu u današnjoj Hrvatskoj.
Od 1920-ih godina bilo je različitih pokušaja opisati ga kao osobu oko koje se razvila legenda o Arturu, rekao je u intervjuu za BBC-ev magazin History engleski povjesničar dr. Nick Higham, profesor na Sveučilištu u Manchesteru. Taj je intervju izašao raskošno opremljen na četiri stranice, s prostorom na naslovnici, a magazin je inače najprodavanije izdanje te vrste na tlu Velike Britanije. Povod je jasan, u kinematografima je upravo novi film o jednoj o najvećih otočnih legendi, Kralj Artur i legenda o maču.
Prokurator kao i Poncije Pilat
Jasno, nije ovo prvi puta kako se iznose ovakve povijesne veze, ovaj je engleski znanstvenik uz još brojne druge bio i jednim od predavača na velikoj konferenciji, koja se pod nazivom “Lucius Artorius Castus, čimbenik u stvaranju mita o kralju Arturu i Podstrana u Antici”, zbila prije pet godina. Na tom skupu u organizaciji Ogranka Matice Hrvatske Podstrana, a pod pokroviteljstvom HAZU sudjelovalo je još znanstvenika gorljivih zagovornika teorije da je upravo u Podstrani pokopan slavni ratnik kralj Artur. Možda je i najpoznatiji po tome pisac John Matthews koji se Arturom bavi 40 godina te je autorom brojnih knjiga o njemu.
No, znanstveno je uobličila moguću povezanost Luciusa Artoriusa Castusa i Artura američka znanstvenica dr. Linda Malcor prema čijem je radu utemeljen i scenarij možda i najrealnijeg filmskog prikaza legendarnog vojskovođe, kralja Artura iz 2004. godine. Tamo je Artur kojeg tumači Clive Owen prikazan kao hrabri centurion koji vodi grupu sarmatskih konjanika u zadnjim danima prije nego što će Hadrijanov zid pasti pod navalom divljih otočkih plemena. Novi film je, barem prema dostupnim najavama sudeći, puno više fikcija temeljena na mitskim likovima, samog Artura tumači Charlie Hunnam.
Ali, sve počinje još 1924. godine kada je američki znanstvenik Kemp Malone ustvrdio prvi put da bi mitski Artur doista mogao biti utemeljen u osobi Luciusa Artoriusa Castusa. Ili Lucija Artorija Kasta.
No, koliko je zapravo moguće da je na imanju u Podstrani gdje je kasnije i knez Mislav potpisao mirovni sporazum s Mlečanima krajem 2. stoljeća doista pokopan kralj Artur.
– Nedvojbeno je kako ime Artur vuče korijene od imena Artorius, u to nema nikakve sumnje. Što se Luciusa Artoriusa Castusa tiče, bilo je dvojbi oko povezanosti pronađenih dvaju natpisa, no vremenom sam i temeljem istraživanja sve uvjereniji kako se radi o istoj osobi. Kada govorimo o povezanosti, treba istaknuti kako je Artorius značajna povijesna osoba. Imao je sjajnu vojnu karijeru nakon koje je postavljen za prokuratora Liburnije, bio je to isti rang koji je uživao i Poncije Pilat. Pokopan je u velikom mauzoleju najvjerojatnije negdje pored crkve svetog Martina gdje su natpisi i pronađeni, kaže akademik Nenad Cambi, najbolji naš poznavatelj priče o Arturu i Luciju Artoriju Kastu.
Jako je brzo Castus postao višim zapovjednikom, u današnjem rangu admirala, rimske flote Mizenum blizu Pompeja. Nakon toga u Britaniji gdje je zapovijedao kao general legijama u rangu 7.000 vojnika pa je onda, vjerojatno zbog zasluga, vraćen u Liburniju.
Legende se poništavaju
John Matthews je prilikom posjeta Hrvatskoj kada su ploče konačno maknute iz ograde crkve rekao kako vjeruje da je legenda o kralju Arturu vrlo vjerojatno iskovana od tri povijesna lika. I akademik Cambi potvrđuje kako u tome ima logike.
– Usmena je predaja omogućila i priču o kraljeviću Marku koji je bio obični turski vazal, a na sličan način nastala je i legenda o kralju Arturu. On to može zahvaliti srednjovjekovnom piscu Geoffreyu de Monmouthu koji je njegov život, vjerojatno i nekih drugih likova, spojio i romansirao. Do koje mjere, teško je reći, kaže dr. Cambi.
Činjenica da de Monmouth piše o Arturu iz 6. stoljeća a najrealniji povijesni Artur preminuo je krajem 2. stoljeća, tome ide znatno u prilog. Slično je i s drugim likovima iz priča o Arturu, njihova imena jako sliče onima nađenima na različitim natpisima. Tristan bi, primjerice, mogao biti Drustan.
Dr. Higham ističe kako modernih knjiga o tome tko je Artur bio ne nedostaje, no da se britanske legende zapravo međusobno poništavaju.
– Ni jedna od brojnih teorija koje Artura smještaju od stare Grčke preko rimske Dalmacije pa do ranosrednjovjekovne Britanije nije potkrijepljena s dovoljno dokaza da bi se ustvrdilo da je neka od njih sasvim sigurno točna, rekao je britanski povjesničar. Postoje i različita tumačenja natpisa.
– Novija tumačenja sugeriraju kako je Castus bio zapovjednikom sarmatskih ratnika u Britaniji za vladavine cara Marka Aurelija 175. godine, a onda ih je vodio u ratu protiv Kaledonaca. No, tamo je bio tek treći u liniji zapovijedanja u legiji smještenoj u Yorku pa je tako malo moguće da je mogao dobiti iskustvo vojskovođe.
U nastojanjima da se potvrdi veza između Castusa i Artura interpretiraju dulji natpis iz Podstrane koji sugerira kako je on vodio trupe iz Britanije u Armoricu, odnosno Bretanju što bi se podudaralo s pisanjem Geoffreyja de Monmoutha. Bolje je tumačenje kako je Armorica zapravo Armenia što sugerira kako je vojsku vodio na istok, kaže u svojem intervjuu dr. Nick Higham naznačujući kako je doista nije jednostavno potvrditi je li Lucius Artorius Castus iz Podstrane zaista kralj Artur.
Navodi još jednu povijesnu osobu na kojoj bi se Artur mogao temeljiti, a to je britanski kralj Riothamus za čije ime nečiji povjesničari tvrde kako je zapravo funkcija a da se taj kralj zapravo zvao – Artur. Postoji još teorija, no niti jedna tako uvjerljiva kao ona o Castusu. Što se lokacije Camelota tiče, tu su povjesničari tek u nedoumici. Najčešće je spominjano mjesto tvrđava South Cadbury pokraj rijeke Cam, što navodi na Camelot. Još je nekoliko mjesta za koje se misli kako su sjedište drevnog kralja, no ovdje uopće nedostaje kakva-takva povijesna poveznica. Camelot nema “svojeg” Castusa.
napokon neka zanimljiva vijest i to iz Hrvatske, nije iz Bosne! Dva puta sam pročitao članak!