Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 116
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Martina Batović

Globalno tržište umjetnina vrijedi 48 milijardi eura

London Bonhams,Martina Batović
Foto: Press Association/PIXSELL
10.03.2015.
u 18:18


U Jugoistočnoj Europi slabo je razvijena trgovina umjetninama stručnost martina batović specijalistica je u Odjelu za poslijeratnu i suvremenu umjetnost londonske aukcijske kuće Bonhams

Martina Batović specijalistica je u Odjelu za poslijeratnu i suvremenu umjetnost londonske aukcijske kuće Bonhams. Tamo je nastavila graditi karijeru početkom 2014. kad je prešla iz poznate galerije Brancolini Grimaldi, gdje je bila direktorica prodaje.

Tome je prethodilo sedam godina rada na mjestu savjetnice u kupoprodaji umjetnina sa savjetničkom kućom Seymours Art Advisers. Temelj svega magisterij je iz trgovine umjetninama pri Sotheby's Institute of Art u Londonu, gdje sam magistrirala na temu tržišta umjetninama u Hrvatskoj prisjeća se svojih početaka u branši Martina Batović.

Povezivanje s igračima

Kako tvrdi, trgovina umjetninama u jugoistočnoj Europi slabo je razvijena premda postoji velik potencijal u smislu kolekcionarstva i promocije umjetnika i umjetničkih pravaca s ovoga područja.

– Zato smo u Bonhamsu odlučili ojačati prisutnost na ovome tržištu. Tome je pripomoglo i moje hrvatsko podrijetlo i ekspertiza, odnosno poznavanje umjetničkih trendova u ovoj regiji – kaže Batović.

Trenutačno se zaposlenici Bonhamsa bave uspostavljanjem kontakta s potencijalnim poslovnim partnerima i klijentima, a otvorene su i mogućnosti organiziranja otvorenih dana u bliskoj budućnosti.

– Nastojimo se povezati s ključnim igračima u umjetničkoj industriji, počevši od galerija, preko umjetnika do kolekcionara. Otvoreni dani svakako bi trebali biti organizirani u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj i potencijalno u Beogradu. Kako se situacija dalje bude razvijala, ovisit će o interesu kolekcionarske zajednice i javnosti poručila je Batović.

Bonhams je osnovan 1793. i jedna je od najstarijih aukcijskih kuća. Treća su po veličini aukcijska kuća na svijetu sa 65 različitih odjela.

Odjel Martine Batović bavi se umjetničkim pravcima iz perioda poslije 1945., a specijalizirani su za slikarstvo. Odjel najviše trguje umjetninama, ali su poznati i po tome što su stvorili tržište za tzv. street art, s Banksyjem kao najpoznatijim umjetnikom. Globalno tržište umjetnina danas vrijedi 48 milijardi eura, a na segment poslijeratne suvremene umjetnosti otpada gotovo 50 posto.

Vlasnici rekorda

– Bonhams drži brojne svjetske rekorde, poput onog za Ferrari 250 GTO koji je prodan lani za 38 mil. USD te za sliku Portret François-Henri d'Harcourt poznatog umjetnika Jean-Honoréa Fragonarda, koja je u 2013. prodana za 17 mil. funti. Moj je odjel na posljednjoj aukciji za poslijeratnu i suvremenu umjetnost 12. veljače oborio tri svjetska rekorda, uključujući za najskuplje djelo umjetnika Adolfa Luthera iz 1968. pohvalila se Batović.

Djelo Adolfa Luthera Hohlspiegel, iz 1969., prodano je za 182.500 funti, što je najviša cijena postignuta za djela ovog umjetnika na aukcijama. Drugi je rekord za Shirazeh Houshiary, točnije Breath, Reed an Invisible Poem, iz 1987. Riječ je o najskupljoj skulpturi ove umjetnice prodanoj za 31.250 funti. Treće je djelo Enrica Castellanija Superficie, koje datira iz 1987. godine i prodano je za 278.500 funti.

>>Strani kolekcionari morali bi ulagati u hrvatske umjetnike

>>Opatovini žele vratiti sjaj i pretvoriti je u umjetničku ulicu

Komentara 1

PA
pankogulo
14:12 11.03.2015.

Kako autorica članka piše za "Kulturu", trebala bi biti malo pismenija. Treba stajati: "François-Henrija d'Harcourta" kao što stoji "Jean-Honoréa Fragonarda", dakle, u padežu i to genitivu. "Drugi je rekord za Shirazeh Houshiary, točnije Breath, Reed an Invisible Poem, iz 1987.. Riječ je o najskupljoj skulpturi ove umjetnice prodanoj za 31.250 funti." - zar ste mislili da ćemo povjerovati da je prodana umjetnica? Podnaslov je, pretpostavljam, brljotina urednika - kao i nesustavno podebljana slova.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije