Upravni odbor Muzeja “Bitka za ranjenike na Neretvi” Jablanica raspisao je natječaj o prodaji sekundarne sirovine – dijelova čelične konstrukcije mosta u vlasništvu Muzeja, piše dnevni.ba. Dijelovi čelične konstrukcije mosta iz "Bitke na Neretvi" tretirani su kao sekundarna sirovina, odnosno otpadno željezo visoke klase. Različiti masivni čelični profili izvađeni su iz rijeke Neretve, a procijenjena količina jest 67.840 kilograma.
Azra Đelmo, direktorica Muzeja "Bitka za ranjenike na Neretvi", kazala je za Akta.ba da je riječ o horizontalnoj desnoj rešetkastoj konstrukciji koja je od 1991. godine bila u rijeci Neretvi i sada je izvađena. ”Prodaja ovog dijela konstrukcije spada u završnu fazu pripremnih radova, nakon čega se kreće s postavljanjem nove konstrukcije koja se izrađuje”, kazala je Đelmo.
Kad je riječ o rekonstrukciji cijelog mosta koju je Općina Jablanica počela početkom godine, Azra Đelmo kazala je da su pri kraju pripremni radovi te da se trenutačno završava pjeskarenje postojeće konstrukcije, ali se radi i na izradi nove koja će se montirati na postojeću.
Navedena neuspješna ratna operacija u BiH, odnosno strateški plan o zajedničkom napadu sila Osovine započet početkom 1943. godine na širokom teritoriju tzv. Bihaćke republike, u kulturi i povijesti poslijeratne Jugoslavije imala je važno mjesto. Operacija je vođena u veljači i ožujku 1943. godine i tijekom tog napada partizani su uspjeli spasiti gotovo 4000 ranjenika usprkos združenom napadu sila Osovine.
Muzej koji je imao općejugoslavensku važnost za trajanja socijalističke Jugoslavije bio je izuzetno dobro posjećen. Djelovao je kao depandansa Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu. Razvijena je pedagoška služba s raznovrsnim oblicima rada (vođenje kroz izložbu, satovi povijesti, filmske projekcije, razgovori sa sudionicima rata, natjecanja u poznavanju tematike Narodnooslobodilačkog rata i drugo) pa je dolazilo više od 300.000 posjetitelja godišnje. Uz stalni postav, Muzej je organizirao i izložbe. U muzeju su izlagali i poznati slikari poput Ismeta Mujezinovića i Božidara Jakeca.
Bitku na Neretvi Veljko Bulajić ekranizirao je 1969. u poznatom istoimenom filmu.
Možda bi i bilo bolje da su Talijani dobili obalu. Znali bi sa vlajima. Mi očito ne znamo.