"Život moj", uzdiše grupa Time, "Zelena si rijeka bila", sjeća se Zdravko Čolić, za dan-dva, možda tri, Bijelo dugme kupuje "Top", queenovci još nisu svjetska atrakcija i tek kreću na prvu američku turneju. Rodu Stewartu dosadili su Faces i postaje solo igrač, ima već mjesec dana kako se pjevuši Bowiejeva "Rebel, Rebel" i svi s nestrpljenjem iščekuju album "Diamond Dogs", a na izboru za pjesmu Eurovizije šok i nevjerica – pobjedu odnosi ABBA – bend za koji do tada svijet, osim na sjeveru Europe, nije čuo, ali "imaju prašteće gitare i vraški neodoljive melodije te, ako tako nastave, čini se da su tu da ostanu zauvijek". Tako su te davne 1974. godine, nakon 19. Eurosonga, održanog u Brightonu, kompilacijski pišući o novostima s glazbene scene, jugoslavenski mediji hvalospjevima opisali pobjedu švedske četvorke (Agnetha, Björn, Benny i Anni-Frid) s pjesmom "Waterloo".
Sada, 50 godina poslije, ABBA je i dalje glazbeni fenomen, a tu grandioznu obljetnicu obilježit će reizdanjem "Waterlooa", svojeg drugog, danas kultnog albuma. Novo/staro vinilno izdanje na tržište izlazi 5. travnja, a nama je odličan povod da se prisjetimo povijesti benda kojem slava očito ne blijedi. U prilog tome govori 400 milijuna prodanih nosača zvuka ABBA-e. Bolji od njih po toj brojci samo su The Beatles i Queen, nadmašili su čak i Rolling Stonese, a zanimljivo je da je od toga broja 200 milijuna primjeraka prodano nakon 1982. godine, kada se četvorka razišla, i kao grupa i intimno, i prestala nastupati.
Naime, nenametljivo kako su se pojavili, tako su i "nestali". Nikada nisu objavili službeni prestanak aktivnosti, učinili su to s nekim samo Šveđanima svojstvenim dostojanstvom i jednostavno prestali snimati pjesme i održavati turneje. Štoviše, koji mjesec prije nego što su potpuno prestali djelovati, gostujući u emisiji "Late, Late Breakfast Show" na BBC1, Noel Edmonds postavio im je pitanje je li na pomolu prestanak njihova postojanja kao benda. Četvorka, sa smiješkom i ne odajući da su posrijedi dva friško razvedena bračna para, izjasnila se da takvo što nikada neće objaviti.
Ne znam je li se kojem bendu osim njih dogodilo da, primjerice, 1977. za koncert u Royal Albert Hallu, koji prima 12.000 posjetitelja, ulaznicu želi kupiti tri i pol milijuna ljudi. Pitamo se u čemu je kvaka njihova uspjeha. Posebice znamo li da su i tih 70-ih u vezi s ABBA-om postojala dva smjera razmišljanja. Jedan je da su bili stratosferski najuspješnija pop-grupa od Beatlesa (što je istina); ali u glazbenom smislu zvučali su pomalo kao šala – četiri nasmijana švedska trubadura u svemirskim diskoodijelima od poliestera koji pjevaju nešto što zvuči kao "slatkiši za uši". Naravno, nisu svi tako osjećali, ljudi koji su kupili sve te ABBA-ine ploče očito su ih doživljavali potpuno drukčije od glazbene struke, koja je i kada bi pokušala argumentirati da ih shvaća ozbiljno, vjerojatno bila ismijana. Ipak, njihova glazba bila je i ostala neobična anomalija – univerzalno uspješan zvuk.
Što se tiče članova benda, svi četvero – Benny Andersson, Anni-Frid Lyngstad (Frida), Agnetha Fältskog i Björn Ulvaeus – iskusili su siromaštvo i teško odrastanje u poslijeratnoj Švedskoj, roditeljsku hladnoću, osobne nesigurnosti i teške odluke. Primjerice, i Benny Andersson i Anni-Frid Frida Lyngstad postali su roditelji prije navršene 20. godine i svatko je morao donijeti odluku da napusti svoju djecu kako bi se bavio glazbom.
Dakle, upoznaju se kao već ostvareni glazbenici i 70-e godine dočekali su isprepleteni glazbenim i ljubavnim odnosima i bilo je samo pitanje dana kada će svi zajedno zapjevati, što se i dogodilo u lipnju 1970. godine.
Do velikog praska na Eurosongu 1974. iskristalizirali su što žele postići u popu, krajnje uvjerljivo dominirali su scenom, ponudili nešto što do tada nismo čuli i uspjeh je bio zajamčen, a ABBA (akronim skrojen od prvih slova imena članova benda) postaje tvornica hitova. Godine 1978. Björn i Agnetha objavljuju razvod, no ABBA svejedno izdaje šesti album "Voulez-Vous", koji je također bio internacionalna atrakcija. Godine 1980. idu na turneju po Japanu, koja će biti i njihova posljednja, a ostatak te godine provode u studiju i snimaju osmi i za dugo vremena posljednji album, "Super Trouper", na kojem su brojni hitovi, među kojima i "The Winner Takes It All". Benny i Frida razvode se 1981. i sve nekako vodi prema "kraju", koji se dogodio iduće godine. ABBA je 2010. uvrštena u Rock and Roll kuću slavnih, a 2013. dobili su i Muzej ABBA u Stockholmu te postali snažan generator turizma i k tome svojevrstan turistički fenomen. Naime, prema istraživanju instituta ETOUR provedenom na švedskom sveučilištu, posjetitelj Stockholma za trodnevnog boravka u gradu sat vremena provede u Muzeju ABBA, osam od deset posjetitelja došlo je u grad isključivo radi ABBA-e, a 75 posto posjetitelja njihova muzeja proširuje svoj obilazak i na ostale kulturne točke poput Muzeja Vasa, Fotografiska, Skansena...
