Hrvatski je izvoz u prva tri mjeseca ove godine pao 11,9 posto, a
izvoznici upozoravaju kako je hrvatski izvozni proizvod opterećen
poreznim davanjima, muči ih skupi kapital, ali i protekcionizam na
stranim tržištima.
Socijalistički recepti
Smeta im i to što se u Hrvatsku uvoze subvencionirani proizvodi i što
nema selekcije uvoza. Istaknuo je to jučer Darinko Bago, predsjednik
Udruge hrvatskih izvoznika, na 4. konvenciji izvoznika u Westinu na
kojoj su tvrtke Končar D & ST, Omco Croatia, Adria Winch te
Dok-Ing proglašene najboljim velikim, odnosno srednjim i malim te
najinovativnijim izvoznikom u prošloj godini.
Premijer Ivo Sander pred izvoznicima je pak priznao da vremena nisu
bajna, ali i poručio da ipak ima razloga za optimizam. Najavio je da će
Vlada uskoro objaviti projekte iz Programa poticanja međunarodne
konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva.
Premijer nije odolio a da ne pecne političke takmace, pa je poručio da
ovo nije vrijeme za eksperimente i za stavljanje budućnosti na bubanj.
– Neće nas iz krize izvući stari i propali socijalistički recepti novih
poreza, devalvacija nacionalne valute ni prijedlozi neoliberalnih
skupina koje se zauzimaju za jednake poreze bogatima i siromašnima –
rekao je Sanader. Umjesto takvih, kako je rekao ekstrema, Vlada je
razvila model socijalno-tržišnog gospodarstva.
– Socijalno-tržišno gospodarstvo u krizi se nameće kao rješenje za
reforme međunarodnog gospodarstva i za razvitak novoga tipa kapitalizma
– zaključio je Sanader. Ministar gospodarstva Damir Polančec pak
najavio je da će njegovo ministarstvo iz svog proračuna ove godine prvi
put izbrojiti 65 milijuna kuna za pomoć izvoznicima.
Akrobacijama do novca
– Različitim smo akrobacijama namaknuli taj novac – priznao je
Polančec. Izvoznike će ministarstvo pomagati s ukupno šest mjera, tri
će se odnositi na izravnu pomoć tvrtkama, a preostale tri na
sufinanciranje njihovih nastupa na stranim tržištima.
Za pomoć malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima to je ministarstvo
osiguralo 350 milijuna kuna, a za proizvođače tekstila, kože, obuće...
predviđeno je 114 milijuna kuna koji se neće izravno dodjeljivati
tvrtkama nego će poslužiti kao bankovni polozi na temelju kojih će
tvrtke iz te gospodarske grane moći podizati kredite. tako će se povući
dvostruko, a možda i više, novca od početnih 114 milijuna kuna.
Polančec je upozorio kako je Hrvatskoj nužna reforma mirovinskog
sustava, čiji je deficit 15 milijardi kuna, zdravstvenog (ta se reforma
uvela), reforma javne uprave te mora se prestati subvencionirati
neuspješne gospodarske grane – brodogradnju i metalurgiju.
Subvencioniranje Hrvatskih željeznica, dodao je Polančec, mora se
svesti u “realne okvire”. Najveći su problemi koje Hrvatska treba što
prije početi rješavati deficit tekućeg računa platne bilance i vanjski
dug, poručio je Polančec.
Predstavio je i podatke prema kojima je u Hrvatskoj samo 57,1 posto
radno aktivna stanovništa, a manji postotak od nas jedino imaju Srbija,
Poljska i Malta. Do prije 20 godina na jednog je umirovljenika u RH
bilo 3,68 zaposlenih, a danas na jednog umirovljenog imamo samo 1,42
zaposlena. Polančec se požalio da RH još na sanaciju ratnih šteta u
godini troši deset milijardi kuna...
IZVOZNICI Proglašene najbolje tvrtke u prošloj godini
