Tone i tone tinte (dakako, uglavnom virtualne) potrošene su na analize
uspjeha Googlea koji je od studentskog projekta za samo nekoliko godina
postao korporacija vrijedna desetke milijardi dolara. Ipak, tajna
uspjeha Googlea sasvim je jednostavna – baš kao i dizajn te internetske
tražilice.
Google se pojavio u doba kada je u modi bilo da se svako ambicioznije
mrežno odredište nakrca svime i svačime – “nek’ se nađe”. Google je
predstavio posve oprečnu filozofiju: ukucate li u internetski preglednik
www.google.com, dočekat će vas čista, bijela stranica – nema ničega što
odvlači pozornost.
Ista misao vodilja stoji i iza ostalih Googleovih proizvoda, pa i ovog
najnovijeg: internetskog preglednika Chrome. Ili, kako to objašnjavaju u
Googleu:
- Ne želimo stajati na putu onome što želite napraviti. Ako
možete posve ignorirati web preglednik, napravili smo dobar posao.
I jesu. Chrome već sada ima nekoliko prednosti pred konkurencijom
premda je još u ranoj razvojnoj fazi (beta 0.2). Krajnje jednostavno,
asketsko sučelje jamči maksimalnu jednostavnost uporabe; prva će vam
reakcija vjerojatno biti “a gdje je ovdje ova i ona funkcija”, no ubrzo
ćete otkriti da se većina njih nalazi točno ondje gdje ih očekujete te
da ne nedostaje ništa bitno.
Puno brži od ostalih
Za razliku od svih ostalih web preglednika, Chrome nema jedan prozorčić
u koji upisujete adresu (ako je znate) i drugi za pretragu (ako ne
znate adresu), već samo jedan prozor u koji upisujete jedno ili drugo,
a preglednik sam – u većini slučajeva točno – pronalazi ono što želite.
No, najveća mu je vrlina – brzina. Googleov preglednik munjevitom se
brzinom pokreće (a još brže zatvara) i znatno brže prikazuje obične internetske
stranice.
Složenije internetske stranice, koje se koriste tehnologijom JavaScript (a to
su gotovo sve web usluge, od web maila do YouTubea i Facebooka), Chrome
može prikazati tri do pet puta brže od Firefoxa ili čak deset do
dvadeset puta brže od Internet Explorera, preglednika kojim se služi
gotovo tri četvrtine svih korisnika interneta.
Koliko je ugodnije raditi s takvim “brzancem”, nije potrebno
objašnjavati nikome tko se svakodnevno služi internetom. A takvi “uz
internetski preglednik provode više vremena nego u vlastitom automobilu”,
ispravno upozorava Brian Rakowski iz Googlea.
Chrome još uvijek ima svojih “mušica” i neće uspješno izaći na kraj s
baš svakom internetskom stranicom, no Chrome ipak impresivno radi već u prvoj
razvojnoj verziji.
To i nije tako neobično kako se na prvi pogled doima: Google je dvije
godine u tajnosti radio na projektu Chrome, a pokupio je dijelove
programskog koda dvaju popularnih internetskih preglednika: Firefoxa i Safarija.
- Posudili smo dobre ideje od drugih - bez ustezanja priznaje Googleov
dopredsjednik Sindar Pichai. Google na to ima pravo jer su oba
preglednika (a i Chrome) “open source”, što znači da ih drugi
programeri mogu slobodno prepravljati i mijenjati.
No, zanimljivo je da je Chrome dosta toga preuzeo od Firefoxa
čiji je najveći financijer – Google.
Office na internetu
Uza sve nabrojeno, Chrome ima još nekoliko osobina koje ga čine
“totalno drukčijim od drugih”. Jedna od njih je Google Gears,
tehnologija koja briše razliku između internetskih usluga i softvera
instaliranog na osobno računalo.
Primjerice, uz pomoć te tehnologije lakše se koristi Google Docs, paket
uredskih aplikacija koji se nalazi na internetu, a ipak nudi slične
mogućnosti kao Microsoft Office. Gears je stoga opasan konkurent ne
samo Microsoftovu internetskom pregledniku Internet Exploreru nego i Wordu,
Excelu i Outlooku. No, glavna su meta Google Chromea zapravo –
Windowsi.
- Operacijski su sustavi nešto staromodno - rekao je osnivač
Googlea Sergei Brin predstavljajući Chrome novinarima.
U doba kada se softver sve rjeđe kupuje u trgovinama i instalira na
računalo, a sve češće nudi se kao internetska usluga, postaje nevažno
upotrebljavate li Windowse, Linux ili nešto treće. Većina analitičara
smatra da ćemo u budućnosti ne samo rabiti softver koji se nalazi na
internetu, već ćemo na njega spremati i vlastite dokumente.
Ostvari li se takav scenarij, internetski preglednik (Chrome) postat će važniji
od operacijskog sustava (Windows).
Instant hit
Googleovu Chromeu bila su potrebna 24 sata da zauzme jedan posto “tržišta” web preglednika (u navodnicima, jer svi su web preglednici besplatni). Drugim riječima, u roku od 24 sata nakon izlaska njime su se počeli koristiti milijuni ljudi, a Chrome je doslovce preko noći zasjeo na četvrto mjesto top-ljestvice najpopularnijih preglednika preskočivši Operu i Netscape. Za usporedbu, Firefoxu su trebali mjeseci da poveća udio jedan posto, premda ga je stručna javnost gotovo jednoglasno proglasila (zasad?) najboljim web preglednikom. Golema većina korisnika jednostavno ne obraća pozornost na web preglednik, već se koristi onim koji je dobila s računalom (Internet Explorer na PC-u ili Safari na Macu), no Google je uspio skrenuti pozornost na svoj preglednik jer je svima poznato ime.
Sve vaše pripada Googleu
Gotovo svaki put kada instalirate softver na svoje računalo, pojavljuje se prozor s gomilom nerazumljivih praznih fraza nazvan Ugovor o korištenju. Njega nitko nikad ne čita: svi automatski pritisnu tipku “Prihvaćam” ili “Accept”. No, netko je ipak pročitao Ugovor Chromea i – izbio je skandal. U točki 11, naime, piše: “Slanjem (...) sadržaja dajete Googleu trajnu, neopozivu besplatnu i neisključivu licencu da širom svijeta reproducira, prilagođava, mijenja (...) te distribuira sadržaj (...)”. Drugim riječima, ako iskoristite Chrome da biste postavili svoju fotografiju, tekst ili nešto treće na bilo koju web stranicu (pa i vlastitu), vlasnik toga postaje Google! Dakako, to je izazvalo buru prosvjeda, pa Googleu nije preostalo ništa drugo nego da hitno izmijeni tu stavku, tako da ćete ipak ostati vlasnik dokumenta koji ste, koristeći se Chromeom, postavili na web.
