Već godinama traju rasprave o tome koliko su uistinu dobri rezultati poslovanja Croatia osiguranja. Tvrtka posluje pozitivno i osiguravateljni je lider, premda joj se tržišni udio osipa iz godine u godinu. Nedavno je ponovo zauzela čelnu poziciju i u životnim osiguranjima, ali je istodobno u deset mjeseci ostvarila i gotovo 160 milijuna kuna nižu premiju nego lani.
Može li prvi i najveći domaći osiguravatelj, s tradicijom dugom 125 godina, bolje i suverenije vladati tržištem, uz veću efikasnost i uštede? Naravno da može. No, čini se da se CO ne nadmeće s konkurencijom, nego uspoređuje s ostalim državnim tvrtkama, u odnosu na koje je, ruku na srce, krunski dragulj. Da bi državna tvrtka dobila prst na gore, zasad je dovoljno da je u pozitivi. Njezina čelnika Hrvoja Vojkovića Hrvatska udruga menadžera Croma proglasila je nedavno najboljim menadžerom među javnim poduzećima u 2009. godini. Za Manager govori o poslovanju CO-a.
Croatia osiguranje državna je tvrtka. Koliko poslovanje vodi politika, a koliko uprava tvrtke?
– U hrvatskoj je javnosti često mišljenje da su državne tvrtke u pravilu gubitaši. Croatia osiguranje primjer je tvrtke koja ruši te stereotipe i pokazuje da država može biti dobar gospodar. Poslovanje ove tvrtke vodi isključivo Uprava, a velike strateške odluke donose se uz suglasnost Nadzornog odbora. A o tome kako se u Croatia osiguranju radi, najbolje govore naši rezultati u vrijeme krize.
• Pitanja vezana uz strateško partnerstvo provlače se već godinama. Koliko je sada aktualna i realna teza o udruživanju sa Hrvatskom poštanskom bankom?
– Projekt je još uvijek u fazi razmatranja mogućih modela povezivanja. Mislim da bi stvaranje takvog jakog domaćeg financijskog holdinga koristilo Hrvatskoj, no odluku o tome donijet će vlasnik, a to je Vlada RH. Croatia osiguranje uložilo je prije četiri mjeseca 150 milijuna kuna u dopunski kapital HPB-a. Tim smo potezom sebi osigurali isplatu zadovoljavajuće mjesečne kamate na depozit, a HPB-u bolju adekvatnost kapitala.
• Ušli ste u strateška partnerstva sa Hrvatskom poštom i Finom. Imate li u planu još takvih projekata?
– Ova je suradnja dio našeg strateškog pozicioniranja i kapilarnog širenja prodajne mreže u Hrvatskoj. Mi ovdje ne izmišljamo “toplu vodu”, nego samo koristimo prokušane modele iz europske prakse. O eventualnim novim povezivanjima razmišljat ćemo nakon što vidimo kako će ovi zaživjeti.
• Prije nekoliko godina žalili ste se da vam nedostaje bankarski kanal za distribuciju proizvoda. No, kriza je najviše pogodila osiguravatelje usko vezane uz bankoosiguranje... Imali ste sreće ili ste se prilagodili?
– Ne bih to nazvao srećom. Današnja situacija rezultat je odluke o strategiji razvoja vlastite prodajne mreže donijete još prije četiri godine. Uz kvalitetu osiguravateljnog programa, ona je vrlo značajan razlog našeg uspjeha. Poslovanje smo temeljili na više kanala prodaje, a ne samo na bankoosiguranju.
Tako smo stvorili zdrav portfelj koji nije ovisan o kreditima banaka i samim time veliku komparativnu prednost pred konkurencijom u godini recesije. Mogu reći da smo “dobili bitku“ protiv strane konkurencije na hrvatskom tržištu. Tako smo u konačnici naš nedostatak preokrenuli u vlastitu korist.
• Nakon godina borbe oko pozicije u životnim osiguranjima, napokon ste prvi. No, kod nas je još uvijek vrlo niska prosječna premija osiguranja u odnosu na zemlje s kojima se volimo uspoređivati. Kad bi se trend mogao promijeniti?
– Životna osiguranja su pokretač razvoja tržišta. Između 2004. i 2008. godine rasla su po godišnjoj stopi od preko 15 posto. Početkom 90-ih godina tržištem su dominirala imovinska osiguranja i osiguranja motornih vozila, dok je udio životnih osiguranja iznosio tek tri posto ukupne premije. Danas životna osiguranja u Hrvatskoj čine više od 22 posto ukupne premije. Istina je, u zemljama EU-a postotak udjela životnog osiguranja nerijetko je viši i od 50 posto.
To dovoljno govori o potencijalima našeg tržišta. Naš je cilj povećati svijest građana o ovim činjenicama. Želimo i izjednačiti mirovinsku štednju sa životnim osiguranjima. Podsjetimo, dok mirovinsku štednju prate porezne pogodnosti i državne subvencije, kod životnih osiguranja godišnja porezna olakšica zapravo je samo odgoda plaćanja poreza do momenta isplate osigurane svote.
– Nemojmo zaboraviti da je tržište osiguranja života u Hrvatskoj zapravo tek u razvojnoj fazi, posebice usporedimo li ga s tržištem razvijenih europskih zemalja gdje je praktički nezamislivo da nemate policu osiguranja života. Za životna osiguranja u nas se opredjeljuje sve veći broj građana, uglavnom onih razočaranih u druge oblike ulaganja.
Na kraju, napredak tržišta životnih osiguranja ovisi i o bogatstvu zemlje, dakle BDP-u, ali i efikasnosti i transparentnosti poslovanja osiguravatelja. Zasićenost tržišta RH u ovom trenutku je na razini zasićenosti tržišta u Austriji sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća.
• Nisku premiju po stanovniku kao priliku vide i osiguranja s manjim tržišnim udjelom. Kako se kanite natjecati s ambicioznim malim osiguranjima koja su sve agilnija?
– Osiguranje je jedna od najpropulzivnijih grana hrvatskoga gospodarstva zadnjih godina, bez obzira na trenutačni zastoj u rastu. Mi se konkurencije ne bojimo, naprotiv, smatram da je poticajna, jer u osnovi podiže razinu usluge. Osiguravateljni posao u osnovi je posao povjerenja. CO je kompanija sa 125 godina tradicije i jedan je od velikih hrvatskih brendova kojem građani vjeruju. Uz to, razvili smo efikasnu prodajnu strategiju.
Manje osiguravajuće tvrtke koje tek ulaze na tržište imaju težak zadatak stjecanja povjerenja osiguranika te smatramo da nam nisu prijetnja.
Naprotiv, daju nam motiv da prilagodimo i moderniziramo svoj pristup osiguraniku i postanemo još kvalitetniji.
• Kriza je pitanje viška zaposlenih otvorila i u tvrtkama s mnogo efikasnijim poslovanjem. Koliko CO ima viška ljudi i hoće li biti otpuštanja?
– Trenutačno zapošljavamo oko 2500 ljudi. Otpuštanja neće biti, ali je u tijeku veliko kadrovsko restrukturiranje. Smanjujemo broj zaposlenih na neproduktivnim radnim mjestima, gdje ih imamo previše, a povećavamo u prodaji. U osnovi, radi se o prebacivanju ljudi iz back officea u front office. U posljednjih pet godina povećali smo broj internih zastupnika za oko 300.
• Donedavno se CO ponašala vrlo kavalirski kad su posrijedi troškovi. Na seminarima i kongresima broj vaših predstavnika bio je impresivan. Puno se toga promijenilo. Gdje sve štedite?
– Tržišni smo lider s vrhunskim menadžmentom u području osiguranja. Zato je normalno da su naši stručnjaci često kao predavači i gosti boravili na raznim kongresima i seminarima. Jedna smo od prvih tvrtki u državnom vlasništvu koja je ozbiljno krenula s mjerama štednje i smanjenja neproduktivnih troškova.
Mjere štednje uključuju smanjenje troškova reprezentacije, promidžbe, službenih vozila, izdataka za vanjske troškove poput mobitela, telefona, poštanskih usluga, odvjetničkih i intelektualnih usluga... Također, racionalizirali smo i investicijska ulaganja, a smanjeni su i troškovi članica Grupe. S obzirom na veličinu društva, pravi efekti štednje očekuju se do kraja godine.
• Nižu se afere u državnim tvrtkama. Imate li vi svojih Buljubašića?
– Već sam prije rekao kako rušimo stereotipe o neuspješnim državnim tvrtkama gubitašima. Često nas stavljaju u isti koš a da se pritom zaboravlja da mi ni na koji način ne opterećujemo državni proračun, nego ga, naprotiv, punimo. I uz to poslujemo s dobiti. Croatia osiguranje ima ustrojena sva tijela za borbu protiv korupcije i drugih kriminalnih pojava. Ovaj sustav već dugo provodimo i izvorno je zapravo naša inicijativa, koju ćemo nastaviti provoditi.
• Planovi regionalnog širenja bili su ambiciozni, no ulaganja nisu baš impresivna – tek nekoliko milijuna eura po državi, što za tvrtku vaše veličine nije mnogo. Istodobno je slovenski Triglav, također u vlasništvu države, pokupovao po regiji sve što se dalo...
– Ne bih se složio da naša ulaganja u regiji nisu velika. Radi se samo o potpuno drukčijoj strategiji primjerice od širenja Triglava. Mi smo se odlučili na greenfield investicije i organski rast, dok je Triglav krenuo agresivno u akvizicije. No, naša iskustva iz raznih dubinskih snimanja govore da su to često poslovni subjekti s velikim dubiozama i procijenjene vrijednosti nisu im realne.
Ako bismo našli odgovarajuću tvrtku po realnoj tržišnoj cijeni, svakako bismo uzeli u obzir i mogućnost akvizicije, ali ne pod svaku cijenu.
No, ulaganja u regiju moraju se nastaviti i nemaju alternative želi li CO ojačati svoju konkurentsku poziciju u regiji prije ulaska Hrvatske u EU. Usprkos krizi sva naša društva kćeri u regiji poslovala su dobro. Tvrtke u BiH, Srbiji, Makedoniji i na Kosovu ostvarit će do kraja godine rast dobiti od 10 do 45 posto.
Naši planovi za novo društvo u Makedoniji vrlo su ambiciozni. Iako smo svjesni da postoji jaka međunarodna konkurencija, cilj nam je osvojiti oko 10 posto udjela na tom tržištu. Do kraja godine očekujemo i licenciju za osnivanje životnog osiguranja u Srbiji koje ima velik potencijal rasta, jer životna osiguranja tamo imaju udjel od samo 0,2 posto BDP-a. Planiramo osnovati i društva za neživotna osiguranja u Crnoj Gori.
To care!