Veliki poduzetnici Hrvatske ostvarili su 7,4 milijarde kuna konsolidirane neto dobiti, srednji 201 milijun kuna neto gubitka, a mali poduzetnici 20 milijuna neto dobiti, priopćili su iz Fine. Lanjska godina bila je uspješnija nego 2010. za sva tri sektora.
Nakon neto gubitka od čak 3,6 milijardi kuna u 2010., mali poduzetnici lani su ostvarili najbolje rezultate. Srednji su neto gubitak iz 2010. od 353 milijuna kuna lani smanjili 42,9%, dok su veliki povećali neto dobit 17,5%, nakon ostvarene 6,3 milijarde kuna godinu ranije. Iz Fine tvrde kako je to prije svega rezultat jednokratnih prihoda brodogradnje zbog izvlaštenja imovine odlukom Vlade RH.
Posljednjih godina veliki poduzetnici imaju dominantnu ulogu u poslovanju. U 2011. sektor velikih poduzetnika sudjelovao je sa 0,4% udjela u broju poduzetnika, 32,6% u broju zaposlenih, 48% u ukupnom prihodu, 45% u dobiti, 28,9% u gubitku razdoblja, 51,8% u investicijama u novu dugotrajnu imovinu te sa 7,4 milijardi u neto dobiti. Sektor srednjih poduzetnika sudjelovao je s 1,3% u broju poduzetnika, 18,4% u broju zaposlenih, 18,2% u ukupnom prihodu, 12,8 u dobiti razdoblja, 17,2% u gubitku razdoblja (201 milijun kuna) te 16,2% u investicijama u novu dugotrajnu imovinu, a sektor malih s 98,3% udjela u broju poduzetnika, 49,1% u broju zaposlenih, 33,8% u ukupnom prihodu, 42,2% u dobiti, 53,9% u gubitku razdoblja, 32,0% u investicijama u dugotrajnu imovinu te s 0,3% u neto dobiti (20 mil. kuna).
Zaposleni kod velikih poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, imali su najveće prosječne mjesečne neto plaće – 5943 kune, što je 25,7% više od prosjeka svih poduzetnika (4729 kuna). Srednji su u prosjeku plaćali 4939 ili 4,4% više od prosjeka, a mali 18,7% manje od prosjeka ili 3845 kuna.
Ovo je čisto bacanje prašine u oči. Što se želi time dokazati? Svi mi znamo, kada se radi o privatnicima, pogotovo u građevini, onda se provodi bezočna eksploatacija radnika, tako da mu gazda plati 4 sata rada, a drugih 44 sata rada stavi svoj profit u džep na račun radnika. Ako se još doda da građevinari često rade preko 8 sati, onda je jasna eksploatacija radnika koju država podupire. Onaj tko je nešto naučio od Marxa o pojmu profita, viška vrijednosti, može shvatiti tu sprdačinu koja se tu odvija pred našim očima. Ali i radnik često želi biti kao gazda, pa se ne buni, i to je tragedija ovog sistema.