Naši proizvodni rezultati najbolje su referencije o tome isplati li se državi poticati tovnu junad. Ovaj sektor umnogostručuje zaposlenost i BDP šest puta i najisplativija je investicija za državni proračun u usporedbi s bilo kojom drugom poljoprivrednom proizvodnjom – kaže Toni Raič, predsjednik udruge Baby-beef, koju je iznenadila izjava ministra Tomislava Tolušića kako razmišlja o ukidanju poticaja na uvoznu tovnu junad.
Objašnjava kako 30-ak uzgajivača okupljenih u Baby-beefu ne bi uvozilo telad kad bi bilo dovoljno domaćih grla za mesnu proizvodnju. Spočitava im se kako je u zadnjih 10 godina RH zaklala 2,5 mil. ženske teladi s mliječnih farmi. No kao što su mliječnim farmama prioritet mliječne pasmine, tako i oni traže telad genetske predispozicije za što kvalitetniju i sve traženiju hrvatsku junetinu u svijetu.
Mesni i mliječni biznis nisu isto
– Daleko od toga da se i domaća, barem muška telad ne može prodati, ali je za ozbiljnu proizvodnju junetine u nas nema dovoljno niti nam je tko nudi – priča Raič. Domaća telad tako u prosjeku čini 20% proizvodnje Baby-beefa, od čega 50-60% otpada na tzv. bijelo meso. Oko 110.000 komada junadi uveze se kao telad u dobi od dva do tri mjeseca te tovi sljedećih 10 do 13 mjeseci, čime se vrijednost utrostruči u odnosu na uvoznu. Od ratara otkupljuju oko 400.000 tona stočne hrane, silaže, krmnog bilja, nusproizvode mlinske, uljarske i pivarske industrije. Sve bi njih, zajedno s tovljačima, digne li država od njih ruke, pogodio negativan domino-efekt.
– Baby-beef dobije 100 mil. kuna državnih poticaja, 860 kn po grlu, a samo u proračun uplatimo 300 mil. I da 10 puta više proizvedemo prodali bismo, a već sada 50% junadi završava u Italiji, Libiji, Libanonu, Egiptu... gdje nas percipiraju kao GMO free zemlju zdravih proizvoda – priča Raič, dodajući kako hrvatskoj poljoprivredi bježe milijuni, a treba samo staviti izračune na papir i prestati politizirati kako bi potrošači dobili zdrav domaći proizvod, a ne samo “zdravstveno ispravan” iz uvoza.
Pali na 10% prijeratnog izvoza
Prije rata bili smo samodostatni s junećim mesom, a od izvoza junetine i živih goveda ostvarivali smo 320 mil. dolara. Danas smo samodostatni s otprilike 70% mesa, a izvoz je samo 30-ak mil. eura s golemim potencijalom dizanja proizvodnje i konkurentnosti te očuvanja ruralnih prostora – kaže Raič.
Ministar Tolušić jučer je poručio kako Ministarstvo ne želi ukinuti potporu za tov junadi već želi poticati domaću proizvodnju. Donese li se odluka o ukidanju potpora za uvoznu junad, primjenjivat će se od proizvodne 2018.
