Hrvatske željeznice doskočile su otpuštanju tako da su trošak zbrinjavanja prebacile na leđa države. Naime, aneksom kolektivnog ugovora Hrvatskih željeznica holding, koji vrijedi za sva društva unutar grupe, dogovoreno je osnivanje Željezničkog fonda koji preuzima brigu nad radnicima označenima kao tehnološki višak. Za početak je u HŽ-u vrlo teško uopće doći do statusa tehnološkog viška, jer prvo treba iscrpiti sve mogućnosti zapošljavanja na drugome mjestu unutar grupe i određeno vrijeme raditi skraćeno radno vrijeme.
Država zbrinjava
Ako se radnika nakon svih pokušaja označi tehnološkim viškom, prelazi u Željeznički fond. U ugovoru stoji da je \"oslobođen od obavljanja radnih zadataka, ali zadržava plaću iz ugovora o radu, pravo na regres, božićnicu i dar za djecu do 15 godina starosti\". Plaću i dodatke financira država iz proračuna, a radnik se u zaštiti Željezničkog fonda može nalaziti i do tri godine. U tom vremenu mu se unutar tvrtke traži novi posao, koji može odbiti ako je više od 100 kilometara udaljen od mjesta prebivališta. S druge strane, ako radnik prekine ugovor sa Željezničkim fondom ima pravo na polovičan iznos svih neisplaćenih plaća koje bi dobio u te tri godine. Za tehnološki višak u Hrvatskim željeznicama u proračunu 2011. bilo je rezervirano osam milijuna kuna, dok u tekućoj godini nema stavke \"sredstva za zbrinjavanje viška radnika\". U Hrvatskim željeznicama kažu da je Željeznički fond osnovan po uzoru na rješenje iz njemačkih željeznica. Nedavno je o budućoj ulozi Fonda raspravljao i Nadzorni odbor HŽ holdinga koji je pozitivno ocijenio zbrinjavanje organizacijskog viška radnika kroz fond, stoji u priopćenju HŽ-a. Fondom je od 2007. do kraja 2011. zbrinuto prosječno oko 100 radnika godišnje, objašnjavaju nam, a trenutačno Fond zbrinjava 138 radnika, od kojih neki privremeno rade.
– Radnik tijekom zbrinjavanja u fondu ima pravo na maksimalnu bruto mjesečnu plaću od 6000 kuna – kažu u HŽ-u, iako u kolektivnom ugovoru piše drugačije. Statistika korisnika fonda govori, kažu, da je rijetko tko proveo sve tri godine u sustavu koji postoji od 2007., a koji služi i kao baza za regrutiranje zaposlenika.
Gubitaš sa stimulacijom
U pet tvrtki Hrvatskih željeznica potkraj 2011. bilo je zaposleno 12.640 ljudi, a prosječna plaća isplaćena u tim tvrtkama iznosila je najmanje 6000 kuna. Željeznice su u prva tri mjeseca akumulirale gubitak od 96 milijuna kuna, koji je za gotovo pet puta veći nego u istom razdoblju 2011. Za plaće zaposlenicima izdvojena su 362 milijuna kuna u tri mjeseca 2012., što je povećanje od dva posto u odnosu na 2011. Bez obzira na to, stimulacija je do 20 posto plaće. Uvećanja za rad nedjeljom i na Uskrs se množe pa iznose 250 posto. Za jedan dan radnik tako može zaraditi od 500 do 1400 kuna. Stimulacija na plaću dobiva se i ako se prihvatite mentorstva ili nadziranja praktikanata.
dok je pola(i više) naroda u bukvalnoj borbi za život, oni nikad nisu izašli iz socijalizma. Zaboravljate na puste škverove, Dalvine gdje su ljudi također sjedili i primali plaću.Strašno, nevjerojatno...