Tijekom pet godina krize hrvatsko gospodarstvo izgubilo je 130 tisuća radnih mjesta. Naime, podaci o kretanju zaposlenih u obrtima i tvrtkama pokazuju da se godinu po godinu ukidalo radna mjesta, a nova zapošljavanja nisu bila dovoljna za rapidno zaustavljanje pada zaposlenosti.
Time se pokazuje da je svako jedanaesto radno mjesto u krizi nestalo. Tu nije riječ samo o broju ljudi koji su tijekom krize izgubili posao, već o radnim mjestima koja su zauvijek nestala. Za otvaranje jednog radnog mjesta prosječno je potrebno ulaganje od oko 10.000 eura pa bio da se nadoknadi direktan utjecaj krize na tržište rada trebalo uložiti 1,3 milijarde eura ili oko 10 milijardi kuna više nego se godišnje ulaže u Hrvatskoj.
Pomor u obrtništvu
Obrtništvo je poprilično nastradalo. Tako je od kraja 2008. do rujna 2013. vrata zatvorio svaki peti obrt. Od okruglih sto tisuća obrtnika danas Hrvatska obrtnička komora broji tek 82 tisuće njih. Toliko je aktivnih obrta na tržištu, ali među njima je i gotovo trideset tisuća blokiranih obrta, koji duguju nešto manje od osam milijardi kuna, a kako je većina njih u blokadi duljoj od godi'nu dana, može se zaključiti da će se jako teško izvući iz krize. Jasno je dakle da iznad vode glavu drži tek oko 62.000 hrvatskih obrtnika.
Zato nije iznenađenje da je zaposlenost u obrtništvu padala tijekom krize vrlo brzo pa su obrtnici tijekom krize ugasili 34.070 radnih mjesta. Toj brojci treba pribrojiti još 11.000 radnih mjesta koja se vode kao aktivna u obrtima čija blokada traje dulje od godinu dana i čija je budućnost vrlo upitna. Ipak, nisu se obrti samo zatvarali.
Tijekom krize bilo je i hrabrih koji su pokrenuli obrte, međutim kad se podvuče crta, zatvoreno je 14.772 obrta više nego što ih je u tih pet godina otvoreno.I dok je u obrtništvu nastao pomor, u svijetu malih i srednjih poduzetnika trend je raditi s osjetno manje zaposlenih, ali u više pojedinačnih tvrtki. Od 2008. tako je, prema podacima Visokog trgovačkog suda, osnovano 54.726 tvrtki, a zatvoreno ih je 44.616 u istom razdoblju, ali na pozitivan skor utjecala je najviše mogućnost pokretanja tvrtki s temeljnim kapitalom od 10 kuna. Naime, jednostavnih tvrtki je do kraja 2012. osnovano oko 9400 pa je negativan rezultat izostavljen.
Na tržištu posluje još 90-ak tisuća tvrtki, a podaci Fine od rujna otkrivaju da se među njima nalazi i 18.250 tvrtki koje su blokirane dulje od godinu dana. Zato bi se moglo zaključiti da je aktivnih tvrtki s budućnošću na tržištu oko sedamdeset tisuća.
Ti se poduzetnici bore za zadržavanje zaposlenih, ali ako je vjerovati podacima Hrvatske gospodarske komore, to im baš ne uspijeva.Predstečajne nagodbeNaime, u četiri pune godine krize ukinuto je 95 tisuća radnih mjesta u tvrtkama, a samo statistički u insolventnim tvrtkama radi još više od osam tisuća njih.
Kad se tome pribroje 5374 tvrtke koje su u postupku predstečajne nagodbe, a zapošljavaju još 43 tisuće zaposlenih jasno je da bi kriza mogla odnijeti gotovo 180 tisuća radnih mjesta koja će se jako teško nadoknaditi, što je za državu s jednim od najnižih udjela zaposlenosti u ovom trenutku krucijalni problem koji se jednostavno mora početi rješavati.
