Broj ovršenih građana manji je nego lani, ali im je dug veći! To je još jedan pokazatelj „cementiranja“ u dužničkom ropstvu u kojem troškovi i zatezne kamate, koji se kod ovršnog postupka naplaćuju prije glavnice, beznadno povećavaju osnovni dug i blokirani nikako ne uspijevaju smanjiti glavnicu.
Prema najnovijim podacima koje je objavila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na kraju listopada 2021. evidentirano je 242.114 ovršenih potrošača, 2,1 posto manje nego prije godinu dana, no dug im je 4,9 posto veći – glavnica iznosi 18,2 milijarde kuna. Najveći dio duga, 5,8 milijardi kuna odnosi se na banke, dok dug prema svim financijskim institucijama iznosi 6,7 milijardi kuna. Na mjesečnoj bazi dug raste i dalje, 0,4 posto je veći u odnosu na rujan, a kamate su dosegnule 6,8 milijardi kuna.
U blokadi je i 15.237 poslovnih subjekata, 294 manje nego lani, što je pad od 1,9 posto. Ukupna glavnica duga iznosi im četiri milijarde kuna i za 1,2 milijarde kuna (23,2 posto) je manja u odnosu na listopad 2020. U mjesec dana, od rujna do listopada, u blokadu je dospjelo novih 486 tvrtki, što je rast od 3,3 posto. Kamate im iznose 1,1 milijardu kuna.
Unatoč činjenici da su blokirani jedan od najvećih problema u državi i već je skoro pet godina u fokusu javnosti pritisak da država nađe rješenje za njihov problem, posebno kad su posrijedi enormni troškovi ovršnog postupka, Vlada je odustala od donošenja novog Ovršnog zakona. Nakon što je radna skupina izradila njegov nacrt kojim gotovo nijedna od zainteresiranih strana nije bila zadovoljna, krenulo se u izmjene postojećeg zakona koje su donijele minorna poboljšanja, no naznake sustavnog pomaka nema. U međuvremenu se uveo i sustav e-Ovrha s donekle nižim troškovima, no on se odnosi samo na nove ovrhe - otprije ovršenima ne znači ništa.
