Domaće tvrtke i banke već neko vrijeme negoduju zbog dodatnog administrativnog nameta koji ugrožava poslovanje sa zemljama izvan EU, jer tzv. bail-in klauzulu koju moraju staviti u ugovor, a koja je obvezna prema Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, kupac izvan EU ne želi prihvatiti, pa tvrtke moraju tražiti banke izvan EU koja će im izdati garanciju. Iako smo zakon prema zahtjevu EU morali uvesti od početka ove godine, Hrvatska ju je uvela još lani, dok su neke zemlje Unije koje su uočile problem tražile odgodu primjene. A jasno je da takva klauzula više šteti malim tržištima, pa osim što velike tvrtke imaju problem, još veći je malim i srednjim tvrtkama koje posluju izvan EU. No isto tako, zbog uočenog problema, postoji mogućnost da domaće banke u slučaju ako ne uspiju postići dogovor s tvrtkom da se klauzula stavi u ugovor, to i ne naprave, što tvrtkama poskupljuje posao ali i olakšava. U takvom slučaju kada banke nisu mogle naći dogovor s tvrtkom neće niti biti prekršajno kažnjene od HNB-a. Ali konačnu odluku o ukidanju klauzule može donijeti samo EU.
Prema toj klauzuli vjerovnicima se, u čije se ime izdaje jamstvo, daje do znanja, odnosno podrazumijeva njihovu suglasnost na uvjet da njihovo potraživanje iz ugovornog odnosa bude predmetom smanjenja, pretvaranja ili poništenja u slučaju da EU institucija dođe u financijske teškoće.
- Kupac iz Dubaija je odbio ugovor s takvom klauzulom pa smo morali uzeti banku iz Švicarske kako bismo dobili garanciju za izvozni posao - kaže Petar Vlaić, član uprave Končar distributivni i specijalni transformatori iznoseći samo jedan primjer te dodaje kako su ionako obveze iz bail-in klauzule tek potencijalne jer ih tek 0,2 posto postanu i stvarne.
- Hrvatska udruga banaka je na strani izvoznika, pisali smo svima u RH za koje smo smatrali da mogu pomoći. Preko Međunarodne trgovačke komore i Europske bankarske federacije pokušali smo se obratiti i europskim tijelima, a to čine i druga bankovna udruženja – kaže Zdenko Adrović, predsjednik HUB-a. Domaće banke naime zbog te klauzule tjedno moraju odbiti nekoliko garancija.
U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da upravo rade na analizi podataka o obvezama uređenima pravom treće države, koje su im dostavile kreditne institucije.
– Nakon toga će biti moguće donijeti odluku o tome na koji će se način kreditne institucije morati uskladiti s odredbama članka Zakona vezanim za klauzulu, pri čemu će HNB razmotriti i potencijalne šire implikacije primjene navedene zakonske odredbe na poslovanje kreditnih institucija u RH, a osobito na realni i izvozni sektor hrvatskog gospodarstva – kažu u središnjoj banci
Međunarodna trgovačka komora koju čine 6,5 milijuna članica u preko 130 zemalja, snažno se je angažirala po ovom pitanju, pa je još u travnju prošle godine poslala očitovanje Europskoj komisiji vezano za negativan utjecaj te klauzule. U očitovanju između ostalog kažu da primjena klauzule utječe na potiskivanje EU banaka iz sudjelovanja u financiranju vanjske trgovine, koje onda ne mogu pratiti svoje klijente, tj. tvrtke, što onda i na njih loše utječe, a posebno na male i srednje tvrtke. Sve to u konačnici može dovesti do pada vanjskotrgovinskih transakcija. U konačnici, naše institucije mogu samo udružit se s onima iz EU kako bi se dalo do znanja da ovo rješenje, koje iako želi smanjiti rizik bankama, u konačnici ima izgleda veće posljedice za njihov rad i gospodarstvo. A do tada svaka zemlja pronalazi privremena rješenja.
>> Hrvatska zbog eksplozije javnog duga uz Grčku najrizičnija u EU
