Pojava soja omikrona neće dovesti do ozbiljnih posljedica za globalno gospodarstvo čak i ako se dostupna cjepiva pokažu manje učinkovitima nego protiv drugih vrsta koronavirusa, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao Financial Times (FT).
Relativno optimističnu prognozu sugovornici su objasnili uspjehom u razvoju cjepiva protiv covida-19 i dokazanom sposobnošću gospodarstava većine zemalja da se prilagode ograničenjima koronavirusa. Prema mišljenju stručnjaka, novi val pandemije neće doprinijeti usporavanju inflacije, ali bi mogao natjerati središnje banke da odgode pooštravanje monetarne politike.
Svi sugovornici istaknuli su i dalje visoku razinu neizvjesnosti o tome koliku opasnost potencijalno predstavlja novi soj.
VIDEO: Novi soj nazvali omikron: 'Ova varijanta ima velik broj mutacija, od kojih su neke zabrinjavajuće'
Prema Paulu Donovanu, glavnom ekonomistu švicarske investicijske tvrtke UBS Global Wealth Management, "malo je vjerojatno da će omikron promijeniti globalnu ekonomsku situaciju u trenutnoj fazi".
U nizu zemalja mogu patiti putničke zračne i turističke industrije, ali one čine relativno mali udio u globalnoj gospodarskoj aktivnosti, rekao je Donovan.
Viši ekonomist američke banke Goldman Sachs Dan Struven smatra da, ako se pokaže da je omikron zarazniji od delta soja, tada se 2022. godine može očekivati smanjenje rasta svjetskog gospodarstva s predviđenih 4,6 na 4,2 posto, ali će to usporavanje biti nadoknađeno rastom 2023. godine.
Prema prognozama banke, najgorim posljedicama prijeti najpesimističniji scenarij, u kojem će nova varijanta virusa biti manje osjetljiva na cjepiva i sposobna uzrokovati teži tijek bolesti. Goldman Sachs ima i optimističan scenarij, pod pretpostavkom da će omikron izazivati lakše tegobe nego delta te će ju i istisnuti, postajući nova dominantna vrsta koronavirusa.
"Sa svakim novim valom ekonomska šteta je bila sve manja", rekao je viši ekonomist njemačke investicijske banke Berenberg Holger Schmiding.
Podsjetio je da je prvi val pandemije doveo do smanjenja gospodarske aktivnosti u eurozoni za 15 posto, dok je zbog pojave zaraznijeg soja njezin BDP pao za samo 0,7 posto.
