Od sredine ožujka cijena rizika za Hrvatsku, izražena kroz vrijednost CDS-ova (ugovora o osiguranju za potraživanja po obveznicama) na hrvatske petogodišnje obveznice, spustila ie ispod 400 bodova, ali bez obzira na taj pad, tržište nas, uz Mađarsku, doživljava kao jednu od rizičnijih zemalja na jugoistoku Europe. Gotovo uz bok nama je i Slovenija, koja je u samo pola godine od tranzicijskog odlikaša skliznula među zemlje koje su na granici prihvatljivog investicijskog rizika ili su pak izbačene i iz druge lige.
Svijetli trenuci
Slovenci su do prije godinu dana plaćali kamate tek jedan postotni bod više nego Njemačka na svoje obveznice, a sada su kao i Hrvatska oko četiri postotna boda iznad Njemačke. Usporedbe radi, Češi i Slovaci tek su 0,60 posto rizičniji od Nijemaca. I Hrvatska je do 2008. imala svijetle trenutke, kada su kamate bile jedan do 1,5 postotni bod iznad njemačkih, no nakon 2008. CDS-ovi su skočili iznad 500, i od tada se kreću u rasponu od 380 do 520. Posljednja dva tjedna uočava se oštriji pad hrvatskih CDS-ova, što je jučer izdvojila i agencija Bloomberg navodeći da je Hrvatska najviše profitirala iz intervencija Europske centralne banke, ali i zadnjih poteza Milanovićeve vlade. Financijski su mu krugovi honorirali što je smanjio budžet za 4 milijarde kuna, ali sad se čekaju dodatne reforme. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, ističe da se europsko financijsko tržište djelomično stabiliziralo zbog golemih intervencija Europske centralne banke koje su smanjile prinose na državne obveznice i pojačale rast dioničkih indeksa na europskim burzama.
– Teško je reći koliko taj trend može dugo trajati. Ubrza li se inflacija zbog kretanja na burzama hrane i nafte, tada će i Europska centralna banka morati smanjiti opseg svojih intervencija – kaže Šantić. Alen Kovač, analitičar Erste banke, dodaje da je na ocjenu rizika za Hrvatsku utjecala i afirmacija kreditnog rejtinga koju je obavio Fitch.
– Zadržavanje rejtinga ima pozitivan utjecaj na mogućnost pribavljanja kapitala na stranim tržištima. Samim time i rizici vezani uz izdanje Eurobonda u idućem periodu bitno su smanjeni, a što govori u prilog stabilnom financiranju javnog duga tijekom 2012 – kaže Kovač.
Vrlo brzo na testu
Država će vrlo brzo testirati raspoloženje stranih ulagača jer se za travanj priprema veliko izdanje državnih obveznica, teško 1,5 milijardu dolara. Vlada je već krenula u tihu pripremu terena i razgovor s potencijalnim kupcima, ali nitko se ne usudi prognozirati uz koje bi prinose mogli doći do novca za financiranje ovogodišnjeg deficita i otplatu dugova. Zdeslav Šantić ne vjeruje da će prinosi na dolarske obveznice biti bitno niži od 6,8 posto, a tome treba dodati i cijenu osiguranja od dolarskog rizika jer se takve transakcije ne poduzimaju bez hedgiranja. Ovih se dana očekuje i konačni izvještaj drugih dviju kreditnih agencija, a nova provjera najavljena je za sredinu godine.
zar stvarno političari ali i mediji ne razumiju da nema strahih novaca, ako ih i daju duplo uzimaju a dokle rasprodavati imovinu ? ovo je sad zbiljan veleizdaja sve , al sve.