– U drugoj polovici prošle godine kamate u Hrvatskoj prestale su padati. Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU – istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček na predstavljanju godišnje usporedbe kamatnih stopa Hrvatske i eurozone.
Približavanje eurozoni
Čelnik bankarskog udruženja napominje da se u Hrvatsku prelio dio ino-šokova, što uz izostanak gospodarskog rasta i novih poteza Vlade koji bi utjecali na percepciju rizika, djeluje na ukupnu kamatnu sliku. No, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj, s prosjekom 5,37 posto, unutar su prosjeka eurozone u kojoj su krediti poskupjeli, pa je i razlika među kamatama manja.
– I ondje je BDP u padu, traje fiskalna kriza, a banke su prema Baselu II do srpnja dužne povećati kapitalnu adekvatnost. To se može dogoditi samo dolijevanjem novog kapitala ili smanjenjem aktive, znači razduživanjem – pojašnjava Bohaček.
S obzirom na to da se do novog kapitala prilično teško dolazi, banke visokim kamatama destimuliraju novo zaduživanje. Tako su se kamate na stambene kredite u Italiji približile pet posto, koliko su i u Nizozemskoj, u Sloveniji je prosjek 5,4 posto, u Slovačkoj 5,8 posto, a u Mađarskoj, gdje su lani zahvaljujući subvencijama bile 1,5 posto, danas iznose 9,68 posto.
– Estonija i Češka jedine među EU članicama koje nisu u eurozoni imaju niže kamate na stambene kredite od Hrvatske, dok su nam kamate na potrošačke kredite izvan eurozone najniže – kaže Bohaček.
Poduzetnički su krediti, međutim, tradicionalno puno skuplji od europskih.
– Da, jesu, skupi su, ali pomislite po kojoj se stopi država zadužuje, a teško da netko može biti manje rizičan od države. Sada država posuđuje novac po kamati od 6,25 posto; kad ga bude mogla dobiti po tri ili četiri posto, kamate će padati - komentira direktor HUB-a.
No, upravo zbog visokih aktivnih kamata, i kamate na depozite u Hrvatskoj su veće, jedan postotni bod iznad prosjeka eurozone.
Što rizičnije, to skuplje
– U zemljama južne Europe pasivne su kamate krenule naviše; što su rizičnije, plaćaju više da bi privukle depozite. U nekim zemljama kreću se i iznad hrvatskih razina – kaže Bohaček koji prognozira da će kamate na depozite u Hrvatskoj i nakon ulaska u EU ostati iznad prosjeka eurozone, a sigurno neće pasti ispod njega, jer bi se depoziti preselili u banke izvan naše zemlje.
Kad su posrijedi prognoze, HUB-ova analiza vrlo je neizvjesna: kamatne stope ne znaju kamo krenuti, a u Hrvatskoj ovisit će o gospodarskom oporavku, i u eurozoni, i kod nas.
– U 2012. godini ne očekujemo ništa dobro, ali treba pripremiti teren za gospodarski rast u 2013. Vlada priprema dobre poteze, i porezna disciplina jedan je od njih – smatra prvi čovjek bankarskog lobija.
Čelnik HUB-a otkrio je i da se trenutačno radi procjena učinkovitosti Zakona o potrošačkom stečaju, kao dio pilot projekta procjene učinkovitosti zakona, te će uskoro organizirati okrugli stol kojim će se otvoriti javna rasprava.
Što nije rekao kolike su kamate u Švicarskoj ? Kakva korist što su kamate i Italiji skoro 5% - oni imaju plaće u Eurima i otplaćuju kredite u Eurima !!! Isto kao i Nizozemci i Slovenci i Nijemci ( i Grci !!! ). Ukoliko banke žele biti zaštićene deviznom klauzulom neke obično stabilne zemlje ili zone ( CHF, EURO, USD ... ) neka primjene kamatne stope iz tih zemalja !! Sve drugo je ekstraprofit i deranje kože sa još uvijek živih građana.