Slovenski menadžer Matjaž Gorjup u Dalekovod je došao prije manje od godinu dana. Proveo je tvrtku opterećenu aferama bivšeg vodstva kroz izmjene vlasničke strukture i predstečajnu nagodbu, a sada najavljuje svijetlu budućnost i milijunske poslove u Skandinaviji.
Brže s nagodbom
Na primjeru Dalekovoda, vidi se da predstečajna nagodba traje barem pola godine. Mogu li to tvrtke izdržati?
Strašno je važno što brže proći kroz taj postupak da biste se mogli vratiti na tržište. Bilo bi realno da postupak traje dva mjeseca kao u SAD-u. Najveća nagodba u američkoj povijesti, ona General Motorsa, bila je otvorena 1. lipnja 2012., kada su predali dokumentaciju, a sudsku odluku dobili su 9. srpnja. To je neusporedivo brže u odnosu na ono što mi imamo danas, ali je ova procedura ipak neusporedivo brža od postupka koji smo imali prije zakona.
Kakva su vam iskustva s administracijom. Je li država spremna za postupak ili se još uhodava?
Vjerujem da je ovo velik izazov za administraciju. Za ilustraciju, naša je dokumentacija bila ispisana na više od 10.000 stranica. To treba skenirati, arhivirati, pripremiti sudski akt. Dosta smo se angažirali da bismo Fini pomogli u pripremi i u tijeku postupka pa je i velik dio našeg računovodstva surađivao s administracijom.
Kako ste radili za vrijeme predstečajne nagodbe?
Bili smo pod blokadom, a prema tadašnjim pravilima, blokada se nije mogla skinuti bez dogovora s vjerovnicima. Tu smo izgubili dva mjeseca. Poslovanje u blokadi bilo je izuzetno teško i samo uz razumijevanje naših zaposlenika i dobavljača uspjeli smo nastaviti raditi. Jedna od banaka nas je pratila i u tim danima u onome što nam je bilo najnužnije, a to su garancije. Nakon ulaska u nagodbu bilo nam je lakše.
Kako ste se na kraju nagodili s bankama?
Banke su reprogramirale dugove. Otpisale su kamate na kredite i odobrile poček od tri godine, što nam daje prostor da osnažimo novčani tijek i ulažemo u otvaranje novih tržišta. Tu je i mezzanin – odnosno međukredit koji za društvo nije opterećenje poput klasičnog kredita. Može se reprogramirati, pretvoriti u kapital ili uredni kredit prema dogovorenim uvjetima u idućih 16 godina.
Što je s nekretninskim projektom Sky Office?
Dobili smo podršku Zagrebačke banke da se zgrada završi. Bit će gotova do kraja godine, a onda, nadamo se, i useljena. Tada se otvara mogućnost da ostane u našem portfelju ili da je preuzme Zagrebačka banka ili netko drugi. Odlučili smo tu zgradu skinuti s bilance jer nam nije u interesu trošiti garantni potencijal.
Hoće li biti još otkaza osim 63 koja ste nedavno najavili?
U razgovorima smo s radničkim vijećima i sindikatima i budući da je proces pregovora još u tijeku, ne bih komentirao njegov ishod.
Druga je faza restrukturiranja Dalekovoda dokapitalizacija. Znate li tko će biti investitori, ostaju li to FGS-ovi ili bi obvezni mirovinski fondovi mogli pojačatu prisutnost?
Razgovaramo s više potencijalnih ulagača, ali dok nemamo obvezne ponude, o tome ne mogu detaljnije govoriti. Da bismo osigurali da će postojeći dioničari biti tretirani pošteno, u plan restrukturiranja ugradili smo dokapitalizaciju u dva koraka. Kad dobijemo svjež novac, krenut ćemo u drugi krug dokapitalizacije, gdje će postojeći dioničari biti pozvani da ulože u Dalekovod.
U Norveškoj, gdje se u idućim godinama planira desetak milijardi eura investicija, vrlo ste aktivni. Možete li najaviti nove poslove?
Mogu najaviti posao u Engleskoj koji ćemo vjerojatno dobiti. Neće to biti velik posao, ali nam je važan za otvaranje tržišta koje vapi za kvalificiranim izvođačima radova. Norveška je veliko i važno tržište za nas. Poslujemo tamo više od pet godina i odrađujemo važne projekte. Prva smo strana kompanija koja je premostila fjordove, čime smo pridobili podršku investitora. Kad sam investitore pitao zašto smatraju da je Dalekovod kvalitetan, rekli su nam da je to zato što smo unatoč nedostatku iskustva s terenom i kratkim danima jako brzo učili i prilagođavali se te pokupili sve najbolje tehnike i znanja. U Norveškoj smo osnovali tvrtku koju smo dobro kapitalno pojačali, a poslovi u Norveškoj mogu nam biti odskočna daska za cijelo skandinavsko tržište. Otvaraju nam se i mogućnosti rada u Finskoj.
Energetika u fokusu
Znači li to da sve manje računate na Hrvatsku i koliko je uputno uzdati se u domaće tržište ili regiju?
Mi smo hrvatska tvrtka i uvijek će nam biti najdraže domaće tržište. S padom investicija u cestogradnji, gdje je Dalekovod ostvarivao pola godišnjeg prometa, jasno je da nam taj sektor više neće moći toliko davati. No, možemo kvalitetno razvijati energetske projekte. Znanjima i tehnološkim rješenjima koje imamo možemo omogućiti znatno smanjenje gubitaka u prijenosu energije, na čemu se svake godine gubi jedan Plomin. Vjerujemo da imamo rješenja koja bi osigurala da se gubici, bez velikih troškova za proračun, prepolove.
>>Banke pristale na reprogram i otpis, Dalekovod je spašen!
