Agencije za određivanje kreditnog rejtinga prikupljaju podatke na temelju kojih će odlučivati o hrvatskoj sudbini. Standardna je to praksa u radu bonitetnih kuća, koje redovito komuniciraju s domaćim analitičarima i predstavnicima svjetskih institucija na lokalnoj razini, ali je uvijek povezana s revidiranjem kreditnog rejtinga. Agencije žele znati što se događa s izmjenama Zakona o radu, ima li pomaka u reformama, kako će se mijenjati kolektivni ugovori i puni li se dobro državni proračun. Kako reforme nisu pokrenute, a Zakon o radu neće se, barem prema svježim informacijama, mijenjati, za agencije će najvažnije biti kretanje proračunskih prihoda i rashoda.
Podaci za lipanj i srpanj
Svibanj je prvi mjesec u kojem su dramatično loše brojke iz travnja utjecale na usporeno punjenje proračuna, a agencije neće reagirati dok ne prikupe podatke iz lipnja, a možda i srpnja, doznajemo od izvora dobro upućenog u temu. Podsjetimo, ukupni prihodi proračuna bili su samo 150 milijuna kuna veći nego u prošlom svibnju, a porezni prihodi pali su za više od pola milijarde kuna. Iako je PDV povećan dva posto, u svibnju se skupilo samo 100 milijuna kuna više nego lani. Prema računici analitičara, PDV je povećanjem stope trebao donijeti minimalno 8% rasta, što bi značilo novih 251 milijun kuna više nego lani.
Vruća jesen
Ako se nastavi usporavanje prihoda u proračunu, u što vjeruje većina ekonomista, Hrvatskoj ozbiljno prijeti pad kreditnog rejtinga već na početku rujna. U ovom trenutku može nas spasiti jedino turistička sezona, koja bi povećanjem potrošnje donijela veće prihode od PDV-a, a samim time i omogućila kratkoročno zadržavanje kreditnog rejtinga na razini BBB-. Da bi se to ostvarilo, turistička sezona morala bi biti jako dobra, a mnogi analitičari istaknuli su više puta da bi zbog krize moglo doći do pada potrošnje domaćih i stranih gostiju. Uprte oči agencije imaju i u pregovore sa sindikatima jer od Vlade očekuju da ostvari najavljene uštede u javnom sektoru. Rušenje kreditnog rejtinga na jesen značilo bi da Hrvatska više nije u stanju reprogramirati svoje obveze. To je izuzetno opasno jer u 2013. i 2014. moramo otplatiti više od 30 milijardi kuna kredita, obveznica i kamata. U ovom trenutku Hrvatska plaća spread od 5 do 5,4 posto na svoje euroobveznice, a cijena zaduženja od 6,25 posto na petogodišnje izdanje dovoljan je znak da bi se u slučaju rušenja rejtinga kamata za državu popela iznad 8 posto, odnosno za desetke baznih poena za gospodarstvo i građane.
Digni PDV na 28 % uvedi registraciju za bicikle, dječija kolica i sketove i superrrrrrrr!