Osam od deset mladih ljudi koji su 2010. proveli godinu dana na stručnom usavršavanju u javnom sektoru i državnoj upravi vraćeno je na burzu nakon isteka tok roka.
Podataka za 2011. godinu još nema, ali očekuje se sličan ishod. Tako mali broj mladih obrazovanih ljudi koji su se zaposlili u državnoj upravi i javnom sektoru nakon stručnog usavršavanja sigurno ne olakšava poziciju ministra rada Miranda Mrsića, koji najavljuje da će i privatnom sektoru dati mogućnost da sklapa ugovore o usavršavanju bez radnog odnosa. Pravna savjetnica Dušanka Marinković-Drača objašnjava da je, prema sadašnjem Zakonu o radu, taj oblik ugovora rezerviran samo za profesije kod kojih je polaganje stručnog ispita preduvjet za zasnivanje radnog odnosa, primjerice za odgojitelje, liječnike, arhitekte i slično.
Samo visokoobrazovani
Ako bi se pravo na stručno usavršavanje dopustilo svim profesijama, od trgovaca, preko konobara do profesora ili inženjera, tada se postavlja pitanje hoće li se i za njih uvesti stručni ispit? Pred kim će se taj ispit polagati? Dobra namjera ministra Mrsića da se mladima otvori tržište rada otvorila je niz dilema i problema, a rijetkima će zapravo pomoći jer je zemlja u ozbiljnoj gospodarskoj krizi i procjenom da će trebati desetak godina da se broj nezaposlenih spusti ispod dvjesto tisuća.
– Vladin je prijedlog dobar, ali otvara mogućnost niza zloporaba – ističe ekonomist Željko Lovrinčević. On smatra da volontiranje treba ograničiti samo za visokoobrazovane ljude.
– Država je uložila puno novca u obrazovanje mladih, njihov odlazak iz zemlje bio bi veliki gubitak i treba učiniti sve da ih se zadrži. Tu ulogu Vlada mora provoditi unutar javnog sektora jer u privatnom sektoru postoji velika mogućnost manipulacija, a otvara se i prostor za smanjenje cijene rada – ističe Lovrinčević.
To bi bilo izrabljivanje
Mladi volonteri neće srušiti cijenu rada u državnoj upravi i javnom sektoru jer su tamo prava regulirana kolektivnim ugovorima, ali hoće u privatnom sektoru, kojemu se faktički nudi besplatna radna snaga. Ministarstvo rada najavilo je da će doraditi svoj prijedlog i dostaviti ga GSV-u na očitovanje. Osim rijetkih zanimanja u prirodnim znanostima, nema profesije u kojoj se sada može lako zaposliti, pa se postavlja pitanje treba li država godinu dana financirati i "usavršavanje" ljudi sa srednjom školom, trgovaca, konobara, zidara, tesara, gimnazijalaca? Kada je HDZ-ova vlada prije nekoliko godina uvela poticaje za zapošljavanje s burze, najviše su novca povukli trgovački lanci, a po isteku njihova korištenja, otpuštali radnike. Sada bi tvrtke opet dobile besplatnu radnu snagu, bez ikakve obveze prema njima nakon volontiranja.
– To bi bilo izrabljivanje. Ne treba tjerati nikoga da radi besplatno. Prvi ne bih zaposlio čovjeka kojemu ne bih isplaćivao plaću jer on ne bi bio motiviran– kaže Hrvoje Marušić, predsjednik HUP-a za Dalmaciju. Čak su i predstavnici HUP-a upozoravali Vladu na internim sastancima da besplatni radnici mogu i poduzetnicima biti nelojalna konkurencija na tržištu. Ako jedna tvrtka angažira 100 volontera, a druga pet, njezini će troškovi rada biti niži!
U KINI radnici rade po tri dana i noći za samo jednu , šaku riže. Zašto ne bi bilo i u HR tako. Ja sam spreman svakom radniku velikodušno dati 2 šake riže njesećno za uloženi rad.