Hrvatski registar obveznika kredita napokon počinje rad, nakon dugogodišnjih priprema, u sklopu kojih je mijenjan i Zakon o bankama. Podatke o svim zaduženjima korisnika kredita, njihovih jamaca i sudužnika razmjenjivat će 20 banaka, u trenutku kad klijent preda zahtjev za svaki novi kredit. O tome što će se dogoditi na bankovnom tržištu, kakve promjene očekuju klijente, a koje novosti donosi bankama, razgovarali smo s Lidijom Hanžek, članicom uprave poduzeća HROK, koje će bankama osnivačicama isporučivati izvješća o klijentovoj kreditnoj povijesti.
VL: HROK napokon kreće u primjenu. Što donosi?
HANŽEK: Potpuni kreditni registar sadrži sve podatke o kreditima
klijenta, što znači da se idući kredit može odobriti brže i jednostavnije.
Kao osnovni proizvod ima kreditno izvješće, s podacima o trenutačnoj zaduženosti
klijenta. Odluka je svake banke razmatrati te činjenice u skladu s internim
procedurama za odobrenje kredita. Mislim kako je realno očekivati da će s
istim kreditnim izvješćem dvije banke ponuditi dvije vrste kredita s različitim
uvjetima istom klijentu.
VL: Većina građana još ne zna što je HROK. Kako ih kanite educirati?
HANŽEK: HROK je izradio informativnu brošuru o svom radu i kreditnom
izvješću. Ona će se moći dobiti u poslovnicama banaka jer očekujemo da
će ondje klijenti pokazati najveće zanimanje za to što je kreditno izvješće
i kako se upotrebljava. Prije potpisivanja suglasnosti, klijentu će banka
dati informativnu brošuru koja sadrži uzorak kreditnog izvješća da bi se
moglo predočiti kako izgleda. Istodobno, pokaže li se zanimanje da se na
radionicama HUB-a i UNDP-a govori o HROK-u, angažirat ćemo se u tome.
VL: Što mogu očekivati klijenti koji ne potpišu suglasnost banci za dobivanje kreditnog izvješća?
HANŽEK: Oni klijenti koji ne žele da banka pri odobravanju kredita
ima uvid u njihovo kreditno izvješće, i dalje ostaju potencijalni kreditni
dužnici te banke, a po kojim uvjetima, banke će odlučivati zasebno. Očekuje
se da će imati različite pristupe. Zajednička je točka da će u tom slučaju
tražiti drugi izvor informacija koje su potrebne za donošenje odluke
o odobravanju kredita.
VL: Uz crne liste veže se i niz pogrešnih uvrštenja, klijenti dolaze na popis pogreškama banaka, a onda im druge banke ne odobravaju kredite. Hoće li toga biti i kod HROK-a?
HANŽEK: HROK će biti potpuni kreditni registar, u njemu će
se naći podaci o svim zaduženjima građana u 20 banaka koje su zasad
osnivači
i korisnici
HROK-a. Razdoblje nastajanja HROK-a iskorišteno je među ostalim za
to da banke učine svoje podatke što točnijima i da se razmjena osigura
tako
da
ne dođe do pogrešaka u razmjeni podataka. Prema tome, očekujemo da
će količina pogrešaka, kojih ima u svakom registru u svijetu, biti
doista
minimalna
te da će se predviđenim procedurama brže rješavati.
VL: Prema trenutačnom zakonu, registru ne podliježu kartičari. Međutim, realnost je drukčija. American radi u sastavu PBZ Carda, kredite vezane uz Diners odobrava Zagrebačka banka, a i sve druge banke izdavatelji su kartica. Nemoguće je da banke neće iskoristiti i podatke o kartičarskim zaduženjima kojima raspolažu u svom informatičkom sustavu.
HANŽEK: S obzirom na to da zakon o bankama predviđa razmjenu
podataka o kreditima, znači da su sve vrste kredita odobrene u bankama
korisnicama
predmet te razmjene. Kredit odobren na temelju kartice koju je izdala
neka banka postoji u kreditnom portfelju te banke i kao takav će
biti razmijenjen
kroz HROK. Ali, neće biti uvršten kredit koji je, primjerice, na
prodajnome mjestu bijele tehnike odobrio trgovac nekome tko je vlasnik
kartice.
Međutim, ako je to gotovinski kredit odobren klijentu, među ostalim
zato što je
vlasnik kartice, onda je to kredit u portfelju banke i kao takav
predstavlja podatak
koji je zakon izuzeo od čuvanja bankovne tajne u svrhu razmjene.
VL: Što će biti s potrošačkim kreditima na prodajnim mjestima? Hoće li se za svaku kupnju tražiti izvješće?
HANŽEK: Ako je kredit zabilježen u aktivi banke, on je
predmet razmjene kroz HROK. No, samo banka može naručiti bankovno
izvješće,
uz klijentovu
suglasnost. Trgovac ne može. Ali, ni banka ne mora za svako kreditiranje
zatražiti izvješće. Ona ima pravo na to, ali hoće li ga iskoristiti,
ovisit će o njenoj poslovnoj politici.
VL: Kolika je cijena uvođenja HROK-a?
HANŽEK: Banke su osnovale HROK s temeljnim kapitalom
od 7,5 milijuna kuna, a odluka o potrebnom kapitalu zasnovana
je na
procjeni
mogućih troškova
uspostave kreditnog registra, koji su malo ispod svjetskih cijena
takvih projekata.
VL: Na koliku svotu procjenjujete budući godišnji prihod HROK-a, s obzirom na procijenjen broj kreditnih zahtjeva?
HANŽEK: Očekujemo da bi moglo biti oko pola milijuna
upita godišnje. Na toj razini upita očekujemo profitabilno
poslovanje, bez pretenzija
na maksimizaciju profita.
VL: Nakon koliko bi se godina HROK trebao isplatiti i kolika će biti cijena izvješća za banku, a kolika za klijenta koji želi provjeriti svoju kreditnu povijest?
HANŽEK: Kreditna će izvješća do daljnjega biti jedini
proizvod HROK-a, i u tom će se smislu prihodima od prodaje
bankama korisnicama
pokrivati troškovi
poslovanja. Cijena izvješća znat će se kad odredimo točan
početak prodaje i uskladimo proračun za 2006. godinu. Razlikovat
će
se i za pojedine
korisnike jer će ovisiti o doprinosu stvaranju baze podataka
registra i količini
kupljenih izvješća.
VL: Što će biti s obećanim pojeftinjenjem kredita za uredne klijente i labavijim instrumentima osiguranja?
HANŽEK: Kao što smo već spomenuli, brža i jednostavnija
obrada kreditnih zahtjeva može, uz dobru organizaciju,
donijeti i određene
uštede. Isto tako,
potpuna informacija o kreditnom dužniku smanjuje potrebu
za uključivanjem jamaca.
VL: Te će uštede rezultirati nižom cijenom kredita za klijenta ili će banke, zbog pada profita prouzročenog smanjenjem kamata i politikom rizika koju traži Basel II., zadržati efekte te uštede za sebe?
HANŽEK: Odluka je banaka koliko će kupiti kreditnih
izvješća, na koji će ih način upotrijebiti i kako će
ta upotreba utjecati
na ostale elemente
kreditnog poslovanja.
VL: Očekujete li pad ili povećanje kreditiranja?
HANŽEK: Iskustva u zemljama koje imaju te
institucije pokazala su da se krediti odobravaju u
većem postotku
i da je značajan pad
problematičnih kredita.
VL: Što će HROK donijeti bankama u pogledu politike rezervacija i rizika?
HANŽEK: S obzirom na to da je HNB jedan
od sudionika koji aktivno potiču nastajanje HROK-a,
očekujemo
da će
se u njihovim propisima o načinu
poslovanja banaka unijeti i element korištenja kreditnog
registra.
VL: HROK će onemogućiti građanima koji su u stisci s novcem prelijevanje iz šupljeg u prazno. Može li doći do lančanog nepodmirivanja i povećanja loših potraživanja?
HANŽEK: Koliko nam je poznato, većina
je banaka i dosad u proceduri odobravanja kredita
od
potencijalnih
dužnika
zahtijevala
da naznače sva
svoja kreditna zaduženja, i kao dužnika, i kao
jamaca.
VL: No, nije baš isto kada dobivanje informacija ovisi o benevolenciji klijenta i kad njima netko već raspolaže!
HANŽEK: Moguće je da će na vidjelo izaći
neke neistine.
Teško je s pozicije HROK-a reći što će biti u svakoj pojedinoj banci. Imamo 20 banaka korisnica, koje vjerojatno imaju različite procedure odobravanja kredita. I nakon početka funkcioniranja HROK-a postojat će razlike u tretmanu informacija iz kreditnog izvješća. Očekujemo da će one banke koje su prije posvećivale više pozornosti brojnim elementima važnima za procjenu rizika, imati najveće koristi od toga što će informacije dobiti na jednome mjestu.
VL: Mislite li da će se klijenti u problemima još više okrenuti lihvarskom tržištu?
HANŽEK: Mislim da manje neurednih klijenata imaju banke koje redovito
kontaktiraju s klijentom. Tada se, i ako dođe do problema, lakše postigne
dogovor o reprogramiranju kredita. Ponuda bankarskih proizvoda na hrvatskom
je tržištu doista dobra i jednako kao što banka može odabrati klijente kakve
bi željela, i klijenti mogu odabrati kreditora za kojeg smatraju da im najviše
odgovara.
VL: Pa, može kreditor odgovarati njima, ali ne i oni njemu... Kome će se tada uputiti?
HANŽEK: Cijena kredita u najvećoj je mjeri zbroj cijene novca
i predviđenog rizika. U tom smislu, vjerujem da su klijenti sa sposobnošću
otplate kredita zainteresirani za dobivanje kredita po što nižoj kamati.
Kod lihvara je to po lihvarskoj.
VL: HROK će permanentno ažurirati podatke. Znači li to da će promjenom kreditne slike klijentima prije prestajati 'kazne’ za prijašnje grijehe? Crna je lista značila i tri godine kazne, bez mogućnosti dobivanja novoga kredita.
HANŽEK: Kreditno izvješće daje potpune informacije, u smislu
postojanja pregleda svih obveza klijenata od lipnja ove godine. Klijentima
koji su
i dosad imali iskren odnos s bankom, kreditno će izvješće samo ubrzati
proceduru
dobivanja kredita. Ta vrsta razmjene podataka, gdje nisu uspostavljeni
neki kriteriji selekcije, nego banka sve informacije koje ima o kreditnom
zaduženju
u softverom predviđenom formatu dostavlja u bazu registra, znatno smanjuje
mogućnost pogrešaka.
VL: Hoće li i dalje postojati 'crne liste’?
HANŽEK: S vremenom će prestati biti zanimljiv izvor informacija
o klijentu, s obzirom na to da će HROK biti bolji i potpuniji izvor.
Samo negativna razmjena informacija često ima pretjerani eliminacijski
efekt.
U tom smislu, informacija da klijent uredno otplaćuje stambeni kredit
ili dva kredita za automobil nemjerljivo je bolji pokazatelj što se
od klijenta
može očekivati nego, primjerice, neki izvorno mali dug po računu koji
i nije kreditni, a zbog kojega je možda došao u SRI.
VL: Što je s klijentom koji sad, u ovom trenutku, podiže kredit? Što znači testna faza? Testira li se razmjena podataka iz drugih banaka?
HANŽEK: Banke su odlučile da će otprilike istodobno početi
upotrebljavati podatke iz HROK-a, a vrijeme koje prethodi iskoristit
će za prilagodbu
svojih procesa i procedura korištenju registra. Razmjene nema u testnoj
fazi, nema
razmjene podataka 'incognito’. Razmjenu testiramo samo u jednom smjeru,
znači dostavu podataka iz banke u HROK, kako bismo mogli stvoriti
bazu registra.
Banke šalju kompletno stanje kreditnog portfelja, znači sve kredite
u otplati.
VL: Znači, banke od lipnja već dostavljaju podatke u HROK?
HANŽEK: Banke će dostaviti podatke tijekom ljeta, ovisno
o svojim mogućnostima, a trebali bi se obuhvatiti i podaci od lipnja.
Još ne traže
izvješća, niti ih HROK izrađuje. Važno je napomenuti da kvaliteta
podataka
mora biti iznad 95 posto da bi se zabilježili u bazu podataka.
U protivnom, podaci se vraćaju banci na doradu. Softver provjerava
prikladnost podataka
i informira nas o svim pogreškama.
VL: Ima li pogrešaka u softveru? Dorađuje li ga isporučitelj?
HANŽEK: Testiranje se upravo i provodi radi uočavanja
mogućih odstupanja prije početka rada. Da, ima nekih sitnih pogrešaka.
No,
kvaliteta testnih podataka
iz banaka izrazito je visoka, čak 99,7 posto.
Kreditni podaci...
VL: Što je sa Zakonom o HROK-u koji bi trebao omogućiti ulazak lizinga, kartičara, telekom operatera?
HANŽEK: Pri Ministarstvu financija je osnovana radna skupina za analizu potrebe izrade posebnog zakona, kojoj je cilj razmotriti kakav bi zakon o kreditnom registrima bio najprikladniji za Hrvatsku. Predstavnici HROK-a i HUB-a također su članovi radne skupine, uz HNB, HANFA-u, Agenciju za zaštitu osobnih podataka, HUP i Udrugu za zaštitu potrošača. Očekujemo da će sve interesne skupine moći artikulirati svoje potrebe koje bi takav zakon trebao pomiriti. HROK-u je u interesu da ima što više korisnika, jer je tada kreditno izvješće potpunije i kvalitetnije. Radna skupina kontaktira i s predstavnicima Svjetske banke, da bi pomogli ubrzati proces donošenja zakona koji bi bio u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.
VL: Koliko zemalja Europske unije ima kreditni registar?
HANŽEK: Velika većina. Neke zemlje imaju ih čak nekoliko, i to pretežno privatne, što znači da nisu u vlasništvu države. I HROK je ove godine primljen u Europsko udruženje kreditnih registara. Svi su registri, osim španjolskog, potpuni. Znači, uključuju i pozitivne i negativne informacije, a u većini zemalja sadrže i informacije o zaduženju na karticama, lizingu i u velikim trgovačkim kućama.
