Vijest da Austrija reformira svoj sustav osiguranja depozita te od srpnja više neće dolaziti u obzir da na to ide novac njezinih poreznih obveznika u dijelu je austrijskih i njemačkih medija protumačena kao da država više ne jamči za štednju do sto tisuća eura.
Nije dugo trebalo da se otvori pitanje depozita u hrvatskim bankama. No, nikakve bojazni nema: štednja je propisno osigurana i takva će ostati.
Proizvoljno pokriće
– Austrija otkriva toplu vodu, mi smo godinama ispred njih i imamo uređen sustav osiguranja depozita – poručuje Marija Hrebac, direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ističe da je u susjednoj državi dosad svaka banka imala svoj limit do kojeg osigurava depozite: neke su ih pokrivale do 50%, neke cjelokupan iznos bez obzira na to koliki je, ali za depozite do 100.000 eura jamčila je država. – Od 1. srpnja za isplatu osigurane štednje jamči im jači fond za osiguranje depozita koji će puniti banke, ali se ukidaju potencijalni troškovi za proračun – objašnjava direktorica DAB-a.
Prema Direktivi Europske komisije, sve su države EU, naime, dužne jamčiti za štednju do sto tisuća eura, no kako će se financirati, same odlučuju. Odlukom o osnivanju Europske bankarske unije, čiji mi, doduše, još nismo član, banke su dužne utemeljiti vlastiti jamstveni fond iz kojeg će spašavati posrnule članice da taj trošak više nikad ne snose građani. – Kako bismo se uskladili s promjenama europske regulative, u veljači je izglasan Zakon o sanaciji banaka prema kojem banke u Hrvatskoj od 1. siječnja 2016. imaju dva fonda: za sanaciju i depozite. S oba će upravljati DAB – objašnjava direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.
Reforma Agencije
U Fond za sanaciju banke će izdvajati doprinose koji su namijenjeni intervenciji u slučaju problema, prije nego što neka od njih dospije u stečaj. Prema Direktivi o sanaciji, njime se mora upravljati stručno, mimo političkih utjecaja, a kako Upravni odbor DAB-a imenuje Vlada, mora se odvojiti od Fonda za osiguranje štednih uloga.
U potonji će banke i dalje izdvajati premiju, a za taj dio tehnički je odgovorna država. Do kraja godine očekuje nas, dakle, reforma DAB-a. No, za razliku od EU, koji reformom želi smanjiti rok isplate osigurane štednje sa 21 na 7 dana, DAB je u posljednjih nekoliko slučajeva štediše isplatio za manje od tjedna. Među 10 smo zemalja EU koje ne kasne s tom reformom.
>>Vuić: kapital ćemo rješavati s DAB-om
>>Gašenje stambenih štedionica stajalo bi DAB 1,5 milijardi kuna
