Na Večernjakovoj konferenciji “Zdrava i sigurna budućnost – kako je osigurati?” ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić danas je ekskluzivno predstavio kako bi mogao izgledati mirovinski sustav od 2020. do 2050. godine.
Govorio je o ukidanju poticaja za III. stup nakon što je Vlada povukla u proračun cijelu štednju osiguranika s beneficiranim radnim stažom.
Osiguravatelji će dokazivati da je njihovo mjesto u krpanju “rupa” zdravstvenog i mirovinskog sustava, a najnovija odluka Vlade zasigurno će potaknuti intenzivnu debatu kojoj se možete pridružiti na Večernjakovu Twitteru @vecernji_list i u prijenosu uživo na webu.
Pratite konferenciju 'Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati'. Pošaljite nam pitanja putem Twittera koristeći hashtag #VLkonf
Konferenciju je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić te napomenuo kako će se tijekom konferencije raspravljati o životno važnim pitanjima među kojima je ono najvažnije – kako osigurati bolju budućnost našoj djeci.
Nakon njega prisutnima se obratio Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a.
– Prolazimo kroz katarzu kao društvo i pojedinci. Unutar krize moramo pronaći priliku za promjene jer u suprotnom nam je budućnost ugrožena. HZZO upravlja sa 22 milijarde državnog proračuna i naša je odgovornost da se ta sredstva koriste za očitovanje života bez ugrožavanja budućih naraštaja. Vizija nam je solidarni i javni zdravstveni sustav s kvalitetnim uslugama za sve, rekao je Varga i dodao kako smatra da se segment javne potrošnje mora staviti u segment europskih zemalja.
#VLkonf "Zašto država osiguranika za koje plaća zdravstveno drži na proračunu dopunskog, a ne obveznog osiguranja?" http://t.co/OOT0PlE9SD
— Večernji list (@vecernji_list) April 28, 2014
– Naš osiguranik zavrijedio je da se naš zdravstveni sustav poboljša – zaključio je Varga.
Prisutnima se potom obratio ministar Mrsić:
– O mirovinskom sustavu moramo govoriti kao o mehanizmu osiguranja socijalne sigurnosti u starosti. Ovo su vremena kada moramo zauzeti zajednički stav kako dalje s mirovinskom sustavom. Promjene će se vidjeti tek u sljedećih 10 godina. Ovo što sad napravimo, radimo za one koje ći ići u mirovinu oko 2040 godine – rekao je Mrsić.
– Mirovinski sustav je temelj društva i važno je da on bude siguran i isplaćuje mirovine na vrijeme. Moramo uvesti dodatne mehanizme kako bismo osigurali da sustav funkcionira. Pogriješili smo što smo u II. mirovinski stup bili stavili one starije od 40 godina. Moramo smanjiti izdatke, promovirati alternativne načine prikupljanja sredstava za mirovinu i raditi na razvoju tržišta kapitala. Opasno se približavamo omjeru radnog i umirovljenog stanovništva u odnosu 1:1. U sljedećim godinama očekuje nas porast broja starijeg stanovništva i na to mora odgovoriti mirovinski sustav – rekao je Mrsić.
– Naš je cilj da udio mirovine u prosječnoj plaći bude 40% te da s punim radnim stažem taj udio bude 60 do 70 posto. Padat će nam broj radno sposobnog stanovništva, a rasti broj umirovljenika zbog čega su nužne reforme, kazao je Mrsić i dodao kako je Hrvatska zemlja koja stari.
Ministar je istaknuo kako nam je za omjer 2:1 potrebno 2,5 milijuna zaposlenih, a u ovom trenutku ih ima 1,4 milijuna.
– Treći mirovinski stup potpuno odlazi u ruke privatnicima, a želimo povećati izdvajanje za II. mirovinski stup koje bi trebalo biti oko 9 posto. Jasno je da izdvajanje omogućuje da imamo dostojnu mirovinu. Nismo zadovoljni sredstvima u 3. stupu i cilj nam je da se on proširi na sve građane, a ne samo na one s visokim primanjima – rekao je Mrsić.
Damir Grbavac, mr. sc., predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom, smatra kako će odluka o porezu na kamate na štednju zasigurno negativno utjecati i na treći mirovinski stup.
Na pitanje što ako država ukine II. stup jer joj je nestalo novca, ministar Mrsić rekao je kako je kod nas II. stup štednja te će u tom slučaju morati pitati sve građane žele li i njemu ostati ili će se prebaciti u prvi.
Nakon panel-rasprave konferencija je nastavljena radionicom 'Ulaganje u III. stup, osiguranje i štednju danas – što je na računu za 30 godina'.
>> Dobrovoljno mirovinsko osiguranje bez stimulacije?
Od Drugoga svjetskog rata prošlo je 68 godina, no Hrvatska nastavlja isplaćivati 28.334 mirovine koje porezne obveznike koštaju 934 milijuna kuna svake godine. Ovdje se, naravno, ne podrazumijevaju samo sudionici NOB-a, već i njihove obitelji, koje su naslijedile mirovine. Okoko 9000 živih pripadnika NOB-a prima mirovinu, a oko 19 000 je korisnika obiteljskih mirovina. Najmlađi primatelj/korisnik mirovine ima 71 godinu, što bi značilo da je 1945. imao svega tri godine. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Ratko Maričić nije znao objasniti taj podatak.