Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 122
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
izvješće IMD-a

Objavljena nova Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti: Hrvatska na nižoj poziciji nego 2020.

Ilustracija
Pixabay/Ilustracija
29.09.2021.
u 09:38

Ljestvicom se mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća "IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Ljestvicom se mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Temelji se na analizi tri faktora - znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u tri pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija, odnosno zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura. Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

- Hrvatska je pokazala da unatoč dobrim pokazateljima u nekim segmentima, primjerice u prihvaćanju znanja i tehnologije, inertnost u stvaranju boljeg okvira za budućnost predstavlja prepreku povećanju digitalne konkurentnosti. Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, Hrvatski je prioritet - istaknuo je dr. sc. Ivan Mišetić. v.d. predsjednik Vijeća.  

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

Hrvatska je ove godine zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošiji u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).

Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti, kako se navodi iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost, su odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta. Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo.

VIDEO Dombrovskis: Hrvatska vlada pokazala ambiciozne ciljeve za ulazak u Eurozonu

Komentara 1

ST
stefj
10:15 29.09.2021.

Kako izgleda digitalna budućnost u režiji birokracije; umjesto jednog papira treba se ispuniti 3 formulara on-line i dati 3 puta više besmislenih podataka za nekakve statistike... Ako pogledate ovaj zadnji natječaj za EU fondove, koji je namijenjen za proizvodne tvrtke, a cilj je digitalizacija, imate jednu veliku nelogičnost. Naime ako otvorite nova radna mjesta, onda dobijete bodove. Jedan novozaposleni, jedan bod... To je taj birokratski pogled, valjda gledaju - kupite jedan kompjuter i onda zaposlite nekog da radi na njemu, bez obzira što realno nema posla za njega... A digitalizacija u proizvodnji bi podrazumijevala kupovinu robota ili stroja kojim bi se zamijenilo puno manualnog rada čime bi se povećala konkurentnost na tržištu, što bi rezultiralo jeftinijim i boljim proizvodom, te dalo neku budućnost tvrtci... No, to je neka viša matematika za politiku, a ionako je 95% novca namijenjenog za projekte potrošeno za subvencioniranje plaća, tako da će jako, jako mali dio od tih 800 prijavljenih projekata, dobiti sufinanciranje... Bitno je da za javni sektor ima na bacanje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije