Pokrene li se proizvodnja na samo pet geotermalnih polja na sjeverozapadu, Hrvatska bi mogla dobivati oko 100 MWe električne energije, što je oko 2,5 posto postojećih kapaciteta ili trećina energije koju dobiva iz svog dijela nuklearke Krško. Tvrde to stručnjaci mr. sc. Slobodan Kolbah i Mladen Škrlec i ističu da je geotermalna energija kod nas nedovoljno poznata i korištena, iako bi se, primjerice, aktiviranjem istražnih prostora Mali Bukovec, Legrad-1, Kotoriba, Ferdinandovac-1 i Lunjkovec-Kutnjak mogle dobiti znatne količine električne energije, ali i 500 MWt toplinske energije.
Na oko 400 lokacija moglo bi se godišnje dobiti oko 200 milijuna prostornih metara nekonvencionalnih rezervi prirodnog plina otopljenog u geotermalnoj vodi, što je pet posto godišnje potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj. Na pitanje u čemu je problem, stručnjaci odgovaraju da potencijal geotermalne energije nije uključen u ključne dokumente kao što je, na primjer, nacrt prijedloga Strategije nisko ugljičnog razvoja RH, a ako i jest našao mjesto u nekim dokumentima, onda je to u nedovoljnoj mjeri.
Kolbah i Škrlec upozoravaju da je zakonodavstvo “krajnje destimulativno za gospodarsku uporabu obnovljive geotermalne energije”. Komplicirano je i vremenski dugo ishođenje odobrenja za istraživanje i koncesije za eksploataciju, koje traje od tri do pet godina.
Bjelovar, primjerice, ima 350 milijuna kuna vrijednu tursku investiciju u geotermalnu elektranu u Cigleni, koja bi iduće godine trebala početi s radom, a investitori se “još natežu s raznoraznim dozvolama”.
Uz administraciju, prepreka su i visoka početna ulaganja u bušotinu i eksploataciju geotermalne vode.
– Nakon povrata uloženih sredstava, geotermalna energija je sigurno najjeftiniji energent koji korisniku osigurava dugogodišnju sigurnu i jeftinu opskrbu energijom. Potencijalni investitor korištenja te energije u toplinarstvu može očekivati da će odmah imati oko 20 do 25 posto manje troškove za energiju u odnosu na troškove kod grijanja staklenika na plin, a nakon zatvaranja kredita može računati s 50-75 posto manjim troškovima za energiju– kažu Kolbah i Škrlec.
