Niske i negativne kamatne stope tjeraju privatne mirovinske fondove diljem Europe u rizičnija ulaganja. Ulaže se u nekretnine u kojima posluju bordeli, seks-shopovi, lutrije, dvorane za igranje binga, londonsku kanalizaciju.... Danas se razmišlja “izvan kvadrata” i raste spremnost na preuzimanje rizika. Domaći obvezni mirovinski fondovi mogu zaraditi pristojan novac na kupovanju hrvatskog duga i nisu natjerani na investiranje u kontroverzne projekte, ali traže nove mete u nekretninskom portfelju i propulzivnim tvrtkama da bi povećali zaradu za buduće umirovljenike.
Kanalizacija i kamp za izbjeglice
Od 30 ulagača koje je gradonačelnik Amsterdama prije tri godine okupio nudeći im Crvenu četvrt, dio grada s bordelima, tek su dva fond menadžera imala hrabrosti priznati interes za nekretnine koje služe za prostituciju i coffee shopove u kojima se legalno prodaje marihuana. Analitičari su uvjereni da bi danas takva ponuda izazvala interes većine menadžera u dvorani, ali dva su fonda sklopila posao. Jedan zastupa poljoprivrednike, a drugi zaposlenike banke Rabobank. U srpnju su kupili 35 posto udjela u sto amsterdamskih zgrada ukupne vrijednosti 60 milijuna eura.
– Nije baš normalno da mirovinski fondovi posjeduju seks-shopove, ali financijski je to izvrsna odluka jer je amsterdamsko tržište nekretnina u posljednjoj godini imalo povrate i do 15 posto – objašnjenje je koje stoji iza odluke mirovinskih fondova. Mirovinski fond BBC-a podržava izgradnju londonske kanalizacije, Pension Insurance Corporation kupio je dug Virgin Atlantica za avionske slotove (pravo na slijetanje i polijetanje) na londonskom Heathrowu, a njemački fond Versicherungskammer Bayern ulaže u kamp za izbjeglice iz Sirije. Prošla su vremena u kojima se ulagalo samo u “sigurne” dionice i obveznice, tvrde znalci, a slažu se s njima i u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj suzdržani
– Prinosi na obveznice nisu više na razini od 5,6 posto pa i mi moramo potražiti nove izvore zarade poput nekretninskih projekata ili tvrtki s visokim rastom – objasnio nam je Petar Vlaić iz Erste Plavog mirovinskog fonda. Domaći su mirovinci u boljoj poziciji od kolega iz EU jer i dalje na hrvatskoj obveznici mogu ugovoriti prinose ne niže od tri posto. S imovinom koja je u rujnu narasla na 81,1 milijardu kuna i prinosima koji od osnutka u prosjeku iznose 5,92 posto, a posljednju godinu gotovo sedam posto obvezni mirovinski fondovi imaju mogućnost realizirati gotovo sve projekte u Hrvatskoj pa eventualno i one kontroverzne. Ipak teško je da će se to dogoditi jer, kako upozorava Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ fonda, iskustva privatnih mirovinskih fondova s anglosaksonskih tržišta nisu primjenjiva na Hrvatsku s obzirom na to da su to define benefit fondovi, koji slijede sustav u kojem zaposlenici otprilike znaju kolika će im biti mirovina i u kojem je slaba veza zarada i buduće mirovine, dok naši mirovinski fondovi ne funkcioniraju po tom sustavu. Novoselec ističe i da su realni prinosi, unatoč padu, i dalje visoki.
- 81,1 milijardi Tolika je imovina koja se prikupila u četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda do kraja rujna, a uglavnom se ulaže u obveznice jer se tako nalaže i zakonom. Fondovi iz potportfelja A, za mlade i riziku sklonije štediše, ulažu više od 40 posto imovine u dionice
- 6,87% Iznosili su prosječni prinosi u posljednjih dvanaest mjeseci za obvezne mirovinske fondove iz potportfelja B u kojem je koncentrirano više od 98,49 posto svih obveznika. Mali dio štediša OMF-ova, njih 5233 koji su se odlučili na A potportfelj, u godinu su dana imali prinose od 11,5 posto
>> Mitovi i činjenice o njemačkim mirovinama
cemu ova vijest.