Hanfa će za dva tjedna objaviti računicu i prijedlog novog zakona o mirovinskim fondovima u kojem bi se predložilo osnivanje potportfelja unutar drugoga mirovinskog stupa, a na temelju kojeg bi članovi fonda mogli birati hoće li ulagati u konzervativnije vrijednosne papire ako su, primjerice, bliže mirovini ili u rizičnije vrijednosnice za mlađe generacije. – Ulaganje bi ovisilo o preostalom radnom vijeku do umirovljenja – kaže čelnik Hanfe Ante Samodol.
Promjene u 2. stupu
Naime, kritike sadašnjeg modela rada mirovinskih fondova traju već dulje vrijeme zato što država nije napravila gotovo nikakve promjene u njihovu radu od kada su osnovani. Ima i kritika vezanih za previsoku naknadu te sumnji u pojedinačne "dilove" i opravdane brige za novac članova fonda. Tako trenutačno dio investicijske zajednice zabrinjava odluka mirovinskih fondova koji i nadalje kupuju Inine dionice čija cijena je na burzi prešla razinu od 4000 kuna. Naime, nitko ne može jamčiti da će cijena rasti i da će mirovinci zaraditi na njima. Neslužbeno se može doznati da mirovinci polaze od stajališta kako tek predstoji borba za "zlatnu dionicu" znajući da će odlučujući udjel za vlasništvo vrijediti znatno više od sadašnje cijene. No, za sada su to nagađanja pa mnogi stručnjaci smatraju da se s takvim teorijama mirovinci ne bi smjeli igrati jer riječ je o novcu članova fonda. Stoga i postoji sve veći broj zagovornika ukidanja drugog stupa i ostavljanja prvog i trećeg, kao i mogućnosti ulaganja u specijalizirane investicijske fondove. Naš sugovornik kaže da su sada građani mnogo bolje educirani o tržištu kapitala nego prije devet godina kada su mirovinski fondovi počeli s radom, te bi stoga bili spremni sami birati gdje žele ulagati. Smatraju da neki potezi obveznih mirovinskih fondova nisu opravdani, a pritom se pitaju zašto, primjerice, dobrovoljni mirovinski fondovi ne kupuju Inine dionice. Ne bi li i tim fond-menadžerima trebalo biti jasno da je to ulaganje isplativo?
Tajni kupac za MOL
Samodol potvrđuje da nikakvih razmišljanja o ukidanju drugog stupa nema te potvrđuje stav koji je imao i kad su mirovinci počeli kupovati Inine dionice, da su oni fond-menadžeri i imaju pravo kupovati što žele unutar zakonski dopuštene razine, za to su plaćeni i ovlašteni. Kad su prvi put kupovali Inine dionice po cijeni većoj od one koju je ponudio MOL, frcale su optužbe da su neodgovorni prema članovima fonda jer bi cijena mogla pasti. Jedan fond-menadžer odgovara nam da se to nije pokazalo točnim, a vjeruje da će ista situacija biti i sada, odnosno vjeruje da mjesta za rast cijene Inine dionice još ima.
Mirovinski fondovi ipak nisu ti koji "pumpaju" cijenu nego već dulje vrijeme izvana dolaze nalozi za kupnju. Otkako se pojavio taj "tajnoviti" kupac, Hanfa sumnja da taj netko kupuje za MOL. Takve glasine podupire i većina investicijske zajednice. Mađarska kompanija, naime, nije uspjela privatnom ponudom prikupiti više od 50 posto Ine, što joj je bila namjera, te je stoga, sumnja se, krenula u kupnju preko treće osobe. Put prema nalogodavcu prvotno je vodio na Cipar, potom na britanske Djevičanske otoke i u Slovačku. Strani kupci uspjeli su podignuti cijenu Inine dionice sa 2830 na više od 4000 kuna. Prema posljednjim podacima SKDD-a, četiri obvezna mirovinska fonda imaju oko četiri posto udjela u Ini, no s obzirom na intenzivnu kupnju dionica prethodnih dana, taj je udjel sigurno veći. MOL je više puta poručio da ne kupuje Inine dionice na burzi i kako ih neće kupiti ni od mirovinaca. Zanimljivo je da mirovinski fondovi nisu pokazivali ozbiljan interes za Ininu dionicu sve do MOL-ove javne ponude, a potom su je počeli agresivno kupovati po daleko višim cijenama. Intrigantno je kako mirovinci, koji bi trebali biti konzervativni ulagači jer ljudima trebaju osigurati mirovine, hrabro kupuju Ininu dionicu po cijenama blizu 4000 kuna. Nejasno je kako će mirovinci i kada izaći iz te investicije
Cinjenica je da INA jos godinama nece isplacivati dividendu od 8 do 10 posto, sto bi znacilo izmedju 350 i 400 kuna dividende po dionici. Jedino sto opravdava ovu suludu kupnju INA-inih dionica odstrane Fondova je fiktivna mogucnost, da ce na prodaji istih zaraditi. Zaradu od dividende mogu u iducim godinama zaboraviti. Sto ce reci klijenti na takove odlike, koji za dvije, tri godine idu u mirovinu?