Profitabilnost je bankarskog sektora u središnjoj i istočnoj Europi dobra, a premda je niža nego prije krize, dugoročno je održivija i iznad razina bankarskog sektora Zapadne Europe – istaknuo je Gianni Franco Papa, UniCreditov direktor za središnju i istočnu Europu, na prezentaciji istraživanja o bankarskom sektoru u regiji u sklopu konferencije Euromoney u Beču.
Nakon što je povrat na ulaganje od 2009. do 2011. pao na 8,5 posto, sa 16,4 prije krize, analitičari UniCredita izračunali su da bi od 2012. do 2015. trebao porasti na 10,9 posto, što su nazvali „normalnim\" povratom koji omogućava održiv razvoj. Nakon što se proteklih nekoliko godina na konferenciji nagađalo o tome hoće li banke zbog pada profitabilnosti povlačiti kapital iz regije i koliko, ispostavilo se da je bankarski sektor puno manje ranjiv nego realni. Najveći međunarodni igrači u regiji, UniCredit, Erste, RBA i Société Générale, povećali su i u krizi udio imovine regije u ukupnoj imovini najmanje jedan posto. Izloženost regiji raste; niža je nego prije krize, ali veća nego 2010.
Ravnoteža izvora
Austrija, Italija i Francuska, tri dugoročna ulagača u središnju i istočnu Europu, nikad nisu smanjila dotok novca u regiju, čak i u teškim vremenima. Omjer ulaganja i imovine nikad nije pao, a sad ponovno raste – optimističan je i Aurelio Maccario, direktor strateške analize središnje i istočne Europe u UniCreditu.
Analitičari ipak ističu da se poslovanje redefinira, mijenjaju se pravila igre koja se više ne zove „rast radi rasta\". Umjesto toga, banke moraju pronaći ravnotežu između zahtjeva regulatora i rasta, uz novi fokus na prikupljanju depozita na lokalnom tržištu, umjesto financiranja iz matičnih banaka, jer nacionalne banke žele imati ravnotežu strukture izvora. Pozitivni trendovi govore o uvjetima financiranja koji su mnogo bolji nego krajem ljeta, posebno u eurozoni, koja je centar krize, inflaciji nižoj od projekcija otprije nekoliko godina, što znači i niže kamate i bolji kapacitet za početak oporavka i buduće planove investitora. Među zemljama u regiji velike su razlike; Turskoj se od 2013. do 2017. prognozira rast BDP-a od 4,1 posto, a Rusiji 3,8 posto, Hrvatska je treća od kraja s prognozom rasta od 1,9 posto, nešto višom od slovenskih 1,6 i mađarskih 1,5 posto. Poljska, Rumunjska, Bugarska i BiH, rast će iznad 3 posto.
Adekvatnost kapitala
Dok se udio loših kredita u nekim zemljama stabilizirao, u Sloveniji i Srbiji će pasti, a u Hrvatskoj bi ove godine, prema analizi, mogao porasti na 16,8 posto. Najgori su Ukrajina sa 30 posto i Kazahstan s gotovo 35 posto kredita koji se ne otplaćuju.
– Središnje banke dale su jaku podršku tako da su negativne brojke vidljive, ali ne kao u Zapadnoj Europi – kaže Maccario, misleći ponajprije na „podebljavanje\" kapitala, po čemu je Hrvatska najjača s adekvatnošću od 20,5 posto, a najgora je Slovenija sa 11,5 posto. U većini zemalja lani je u sektoru građanstva zabilježen velik skok kreditiranja, a ukupni krediti rasli su i do 18,7 posto u Rumunjskoj te 11,9 posto u Turskoj. Od 17 zemalja pad kredita imalo je samo šest, među kojima je i Hrvatska, gdje se kreditiranje smanjilo 0,5 posto.
Maccario vidi poboljšanja u uvjetima kreditiranja, smatra da je kreditni ciklus spreman za rast. – Krucijalno je da pravila regulatora ne penaliziraju kreditnu aktivnost – napomenuo je Maccario. Najveće investicije UniCredit najavljuje u Rusiju, Poljsku, Češku i Tursku.
