Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'NERVOZA NA TRŽIŠTU'

Hoće li euro i dolar uskoro biti izjednačeni? Evo što to znači i što donosi

BELGIUM-BRUSSELS-EURO
Foto: Zheng Huansong/XINHUA
1/3
12.07.2022.
u 14:54

Euro i dalje gubi na vrijednosti i više nije daleko niti paritet s američkim dolarom. To zapravo ima i svojih prednosti za izvoznike, ali stručnjaci prije misle kako je to odraz ukupne nesigurnosti

Ovog ponedjeljka (11.7.) se na tržištu novca euro obračunavao po tečaju od 1 eura za 1,01 američki dolar, prije godinu dana je Amerikancima život u Europi bio bitno skuplji: euro je vrijedio 1 dolar i 18 centi. Najniži mjenjački tečaj bio je zapravo razmjerno nedugo nakon uvođenja zajedničke valute, početkom srpnja 2001. kad je euro vrijedio tek 83,8 američkih centi.

Najprije je to odraz opreza svjetskog tržišta kapitala prema stanju u zoni eura: Europa je mnogo teže pogođena poteškoćama u opskrbi energijom nego SAD. Usprkos već značajnim poskupljenjima, Europska središnja banka zaostaje za mjerama drugih zemalja: eskontnu stopu nije podigao samo američki Fed, nego na primjer i Velika Britanija ili čak Švicarska, piše Deutsche Welle.

Zato vrijednost eura pada već tjednima, ne samo prema američkom dolaru nego i prema kineskom juanu i drugim valutama na svjetskom tržištu novca. Bolje rečeno „klizi“ jer se ipak ne događa ništa dramatično, u gospodarstvu Europe nema ozbiljnijih poteškoća: „Stanje je još dobro, ali je veoma krhko“, smatra stručnjak za tržište devizama Commerzbanka, Ulrich Leuchtmann.

Više se ne isplati čak ni izvoznicima

S druge strane, manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura je jeftinija na svjetskom tržištu što bi zemlji-izvoznici kao što je Njemačka moglo biti čak i povoljno. Ali problem je što se energenti – i većina sirovina na svjetskom tržištu računa u dolarima: „Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu“, kaže Sonja Marten iz DZ banke.

A upravo se to događa i za gospodarstvo Njemačke: prije svega zbog rasta cijena energenata koje ova zemlja mora uvoziti je ovog svibnja vanjskotrgovinska bilanca ispala negativno – što se gotovo ne pamti u njemačkom gospodarstvu. Minus prema uvozu je doduše nekih 900 milijuna eura – kod volumena izvoza od 124,7 milijardi eura to nije toliko dramatično jer i izvoz neprestance raste, ali je očito da čak i Njemačka više nema nikakve koristi od „jeftinog“ eura.

Ako ništa drugo, onda bi već i to trebao biti razlog Europskoj središnjoj banci da „stisne kočnicu“ i smanji volumen novca u opticaju. Jer dok se nekako moglo razumjeti oklijevanje ESB-a da podigne eskontnu stopu zbog država zone eura gdje gospodarstvu ide bitno lošije nego u zemljama gdje se zagovaraju takve mjere, račun u dolarima za naftu ili plin muči baš sve države.

Ne može sve ostati na riječima

No iz Frankfurta se uvijek iznova čuju tek najave da će to učiniti: „ESB može najprije pokušavati intervenirati verbalno“, smatra Sonja Marten. Ali iz njenog iskustva, takve prijetnje su tek prilika za špekulante na svjetskim burzama, a nekakav dugoročni učinak se ne postiže tek riječima.

Ipak, krivulja odnosa eura i dolara se u posljednje vrijeme doduše uporno spušta, ali pokazuje i čudne skokove i padove koji se jedva mogu objasniti bilo nečijim riječima, bilo događanjima na svjetskoj pozornici. „To pokazuje nervozu na tržištu“, tumači Marten. Hoće li euro pasti i ispod jednog dolara? To ona ne može isključiti.

Jer ritam se još uvijek diktira s druge strane Atlantika. I zbog politike Feda, ali i zbog drugih razloga se čini da investitori – i špekulanti imaju više povjerenja u američke vrijednosnice, a već i zbog toga im trebaju – dolari. Što će se dogoditi ako ESB – kao što je više puta najavio, podigne eskontnu stopu u srpnju, možda čak i značajnije nego što se očekivalo?

Ne može sve ostati na riječima

No iz Frankfurta se uvijek iznova čuju tek najave da će to učiniti: „ESB može najprije pokušavati intervenirati verbalno“, smatra Sonja Marten. Ali iz njenog iskustva, takve prijetnje su tek prilika za špekulante na svjetskim burzama, a nekakav dugoročni učinak se ne postiže tek riječima.

Ipak, krivulja odnosa eura i dolara se u posljednje vrijeme doduše uporno spušta, ali pokazuje i čudne skokove i padove koji se jedva mogu objasniti bilo nečijim riječima, bilo događanjima na svjetskoj pozornici. „To pokazuje nervozu na tržištu“, tumači Marten. Hoće li euro pasti i ispod jednog dolara? To ona ne može isključiti.

Jer ritam se još uvijek diktira s druge strane Atlantika. I zbog politike Feda, ali i zbog drugih razloga se čini da investitori – i špekulanti imaju više povjerenja u američke vrijednosnice, a već i zbog toga im trebaju – dolari. Što će se dogoditi ako ESB – kao što je više puta najavio, podigne eskontnu stopu u srpnju, možda čak i značajnije nego što se očekivalo?

>> VIDEO Nastavljen rast: Cijene stambenih objekata u prvom kvartalu 2022. više za 13,5 posto

Ključne riječi

Komentara 1

PV
prcko.vita
15:36 13.07.2022.

Ne da će biti izjednačeni nego će dolar biti jači od eura. Vjerovatno uskoro 1 dolar će vrijediti 1,5 eura. To je sve normalno i realno. Europi će trebati najmanje 20 godina da se ispravi od ovih ekonomskih i političkih šlogova.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije